Patogen ko pihun tokosun kun andandaa waawataake yiheede e gitte- hino wawi jonnude naw. Hino wawii taweede kadi e kunloy innetekoy parasit sabu ko maa di heba kadi wuura. Burdo andeede on ko biddo nawna maa bateri.[1] Nabbeeji  ko patogen adata- wana CORONA no wi'ee nawnaaje rabay de.

Sifaaji taƴto

Ko yihoto e ko yihotaako taƴto

Nabbe aduna ko kala hunde jonnay nde nawnaare, ko fandi woo kono ko dun hollata nabbe jarude yahude clinic. dun hino wawii jokude yimbe ben ko dun takki gollobe fii cellal famata fii naawnare be yi'ay nabbe den kono haara nawnaare alaa. Nabbe wondude e finde ko sifaaji diddi: wawudo yahanede ka clinic e nabbe de alaa finde hidde inne nabbe fankude. Nabbe godde kadi no wawii wonude e nder bandu kono hara meminaaki. Missal: doyru ko biddo nawna m meminaaki ka bandun jonta dun. E missal nawnaare indetede herpes. Nabbe den no sendaa e sifaaji buy:tiidudi,[2] (ka findeeji yaawata yiheede), koronik,[3] ( ka findeeji burata yiheede nande woo) hawrude, (hara findeeji yaawataa yaltude kono si yaltii no wawii yaawude sattude bura nawnudo on hara kornii ka bandu), lajoodin(hara finde alaa kono nawnaare den no wodii) e Fokal,[4] (ko dun woni ka bandu ndun fuddike muusude haa les ndu sakitii don).

Raabugol ngol taƴto

Iwugol nawnaare den e goddo yaha e goddo ko dun innetee rabugol. Bibbe nawna bee no wodii sifaaji nabbe ko adata e kanji kadi no woodii no di raabirta. fii faamugol no nawnaare den yarta e ko honno nde renirtee, joma gandal en fotii andude ko hono nabbe den rabirta. Raabugol no dudii sifaaji. Fayda, ko nii wahi:

  1. Wernoowo nawnaare nden (sabu maa wooda ko wernata nde) woni jonnirde nawnaare nden. ko burii ko ko biddo nawna on e bakteri adata dun.
  2. Wernoowo on ko neddo madun kulun nawnu kun
  3. nawnaare nden no wawii yaltude e mo selaa naata e seludo
  4. Raabugongol k si nawnudo jonnii goddo go'o nawnaare nden
  5. Wonande ko ka nawnaare nden yiiloto haa waawa nawninde goddo.
  6. Naatugongol ko si tawi nawnaare nden yiilotoo haa waawa nawninde goddo
  7. njaatigi aroowo on ko kala mo newnaare den waawi nangude [1]

No jogiido biddo nawna on raabirta selludo no dudii.Bibbe nabbe ben godde no wawii raabirde e naametee maa ndiyan, goddi ko si ontigi memii nawnudo e kaddi bibbe nabbe godde ko ka hendu hebotoo. E ndee yewtere en buray miiaade fii nabbe raabirteede e hendu.

Fuddagol kanun e heugol feere taƴto

Fuddagol e hebugol feere taƴto

Kadi, yimbe wobbe no wawii nawnude hay si be marii cellal e microoragnisme ji buy. No biddo nawnaare nden tampinirta wernoowo nawnaare den e doole makko fii piirugol e lekki kin kanun e no bandu ndun reeniraa e naabbe no wawii tapinde wernoowo nawnaare nden.Jooma gandal be wi'ii wo bibbe nabbe den woni sabu dun.

Bibbe nabbe attiide taƴto

Nabbbe attiide(maa germe) ko nabbe de andandaa naatay ka bandun selludo hara libataamo kono walay nabbe godde kadi nanga ontigi on. Germe j neddo ko buri kon naatay e bandu goddo kono nabbe bonde no wawii feenu e bandu neddo on maa ka o woni don.[5]

Bibbe nabbe subay wernoowo mabbe. taƴto

Bibbe nabbe godde no wawii nangude aden mo alaa cellal bandu maa si godo barmike, nde naatira ka temmeere. Nden naabe ko burata nangude ko aden mo sella buy.

Nawnaare adiinde e newnaare ndimere taƴto

Nawnaare addi nde no wawii wonude sabaabu angal cellal. Nawnaare dimmere ko nawnaare wonude sabaabu haa nawnaare addi nde nden burta sattude.  

Raabugol ngol taƴto

Nabbe no wiyaa raabay si nawnudo on batike mo nawnaani on (e missal grip) .Godde no raabira ka mbandu, tawi raabugol ngol ko ontigi walidii e nawnudo.Fii nabbe rabbay de no iwa e goddo nanga goddo si on meemondiiri maa si ko ka fofango, kono hino wawi wonude ka  hendu kadi, ka niamete e ndiyan, hakunde kulle e yimbe ko hodidata kon kadi.[6]

Signs & Symptoms taƴto

Findeeji nawnaare nden no fawii e sifaa nawnaare den. Goddi nangay bandu ndun fop, siifa tampugol, angal naamugol, sewugol, wulu bandu, lakkegol,diwnugol, e muusu bandu. Goddi no fawii e nokelji bandu ndun, wana nawnaareguri ngin, doyyuugool e durmegol. Nde wonde naabe godde andotaako e wobbe ka fuddore e hay si be nawnii. Hebbuggol biddo nawnaa on wana fii ontigi nownay forse sabu goddi nawnintaa.[5]

Fii bakteri maa viral taƴto

Sabu findeji fii bakteri e naabe no waawii wonude gooto, hinno satii sedidirde.[7] Faamugol ko sertinii no marii nafoore sabu nabbe goodde waawata niawndeede e antibiotik hara nawnudo bakteri no wawii niawdeede.[8]

Ebbondirgol nawwnaare bakteri e biddo nawnaare
Findeji din Infection virale Nawnaare bakteri
Findeeji Ko wi yetee infection virale ko si  nokelji buy no muusude e bandu ndun; e misaal si ontgi no durmaa,doyyugol, ganiagol. Nabbe godi no wondii e musendi wano hepres. Sumeede hino tawa musendi infection virale.[7] Findeeji nawnaare bateri ko sewugol, wulegol, buutugol and muusendi. ko buri bonude ko muusu bandu. E misaal si neddo barmaama, si boyii temmeere nden muusay. Si temmeere nden fuddike yaltinde bordi ko dun hollata temmeere nden folio.[9]

Nawndugongol taƴto

Si nawnaare nangii bandu ndun, lekki hiono wodii wawu ki mo warude.Sifaaji nden leeke no dudii. Antibiyotik fii bakteri kono wanna fii biddo nawna on. Antibiotik ko fii duytugol nawnaare nden e warugol bakteri on.[10]

Référence taƴto

  1. 1.0 1.1 Chapter: 2. Disease and disease transmission. Available at https://ec.europa.en>cpd02 Accessed on 13 April 2020
  2. Grinde, Bjørn (2013-10-25). "Herpesviruses: latency and reactivation – viral strategies and host response". Journal of Oral Microbiology. 5: 22766. doi:10.3402/jom.v5i0.22766. ISSN 0901-8328. PMC 3809354. PMID 24167660.
  3. "Acute infections (MPKB)". mpkb.org. Retrieved 2019-12-09.
  4. Boldogh, Istvan; Albrecht, Thomas; Porter, David D. (1996), Baron, Samuel (ed.), "Persistent Viral Infections", Medical Microbiology (4th ed.), University of Texas Medical Branch at Galveston, ISBN 978-0-9631172-1-2, PMID 21413348, retrieved 2020-01-23
  5. 5.0 5.1 Foster, John (2018). Microbiology. New York: Norton. p. 39. ISBN 978-0-393-60257-9.
  6. Ryan KJ, Ray CG, eds. (2004). Sherris Medical Microbiology (4th ed.). McGraw Hill. ISBN 978-0-8385-8529-0.
  7. 7.0 7.1 (Higurea & Pietrangelo 2016)
  8. "Bacterial vs. Viral Infections – Do You Know the Difference?" National Information Program on Antibiotics
  9. Robert N. Golden; Fred Peterson (2009). The Truth About Illness and Disease. Infobase Publishing, 2009. p. 181. ISBN 978-1438126371.
  10. "Infection". Rencare. Archived from the original on March 5, 2012. Retrieved 4 July 2013.