Ahmadu Ahiijo o laatake kanko woni arannɗeejo hooreejo-lesdi Kamarun. Hannko hoo‘ani Kamarun ndimu lesdi ndiin. Bano noon o hokki ngeendam (nguurndam) maako fuu ngam ɓamtugo daraja lesdi Kamarun ngam yiɗugo ɓiɓɓe lesdi Kamarun ngam yaarugo lesdi Kamarun yeeso. Ahmadu Ahiijo kanko o laatake ɓe ndañi mo ñannde noogas e nayaɓre liiyru juko hiitande dowgu alif 1924 e fattude Nasaraawo nder berniwol Garwa. Omo wi‘ee kadi Ahmadu Babba Tura Ahiijo. Ahmadu Ahiijo maaynaa ñannde 30 lewru jolal (nofambar) hitaande 1989 to Dakar lesdi Senegal, tawi omo yahra duuɓi 65. Ahmadu Ahiijo janngi janngirde makko famarde to berniwol Garwa o naati golle to baŋŋe Poste et Télécommunication, e fulfulde posta e kumpondiral to wakeere fommbinaare lesdi Kamarun, ɓaawo ɗum o warti woylaare lesdi Kamarun. Non non kadi o yahi o huuwi kuuɗe ɗuuɗɗe haa o laatii wakiiliijo majalisa lesdi o naftootiri e Nasaara‘en Faransa haa o laamii lesdi Kamarun. Ahmadu Ahiijo ɓaawo o naasti siyaasa (ɗowoodi, polotik) to berniwol Yawunde o naasti Assemblée Nationale o warti depitee refti ɓe toɗɗii mo premier ministre e maanaa aranndeejo jaagorɓe. Ko e nden ɗon darnde o sosi fedde makko ɗowoodi Union Camerounaise (UC), Dental Ɓiɓɓe Kamarun. Oon saanga on etii gollidude e fedde ɗimmere ɓurnde semmbe nder lesdi ndii, Union des Peuples du Cameroun, Dental Renndooji Kamarun (UPC) ngam haa ɓeen ngoppa haɓre ndimaagu lesdi tuugiinde e fitinaaji e war-hoore kono o ronki fahmondirde e maɓɓe haa ɗum waɗi Faransi addi konu mum Kamarun ngam haɓde UPC. Ko noon ɓe mbardi hooreeɓe UPC fuf gooto gooto, tawi ɓeen ina cuuɗi e nder laddeeji lesdi ndii ina njokki e haɓde laamu nguu. Kamarun heɓti jeytal-hoore mum e mee 1960, Ahiijo laatii hooreejo-lesdi. Feewndo laamu makko faggude Kamaru nduu ɓamtino sanne kono e baŋŋe ɗowoodi, o jogorno lesdi ndii doole e njaggu, o wulnani luundiiɓe laamu makko nguu. O jokki kadi e kuuwondiral maa gollidal kiɓɓungal hakkunde lesdi makko ndii e Faransi. E hitaande 1982, Ahiijo anndini ko juhi yimɓe fuf, wonnde o woppii laamu e sabu ŋakkere aafiya. O totti laamu nguu cukko makko Pol Biya (Paul Biya). Kanko e Pol Biya ɓe puɗɗii luurude law sabu Oon no tuumunoo mo yiɗde wartude e laamu. Caggal ɗum Ahiijo tawi feere alaa ko maa o yalta lesdi ndii, o yahri Dakar, Senegal, o ruttaaki lesdi makko haa o faatii 1989. Ahmadu Ahiijo ina ɓaŋunoo (resunoo) cuddiiɗo arano maaketeeɗo Adda Garwa, kanko e oon ɓe ndañidi ɓiɗɗo gorko gooto, o seedi e makko e ɓaŋi Germaine (Jermeen e mbinndiin pulaar-fulfulde celluɗo) Ahiijo, o wondi e oon haa maayde makko. Ɓe ndañidi ɓiɓɓe rewɓe tato.

Hiimobe taƴto