Chafika Meslem (ñalnde 2 oktoobar 1934 – sulyee 2000) ko dipolomaat Alseri.

Chafika Meslem

Nguurndam adanɗam

taƴto

Chafika Meslem jibinaa ko ñalnde 2 oktoobar 1934 to Beluizdad, anndiranooɗo e oon sahaa Belcourt, diiwaan Alseri. O mawni toon ko e miñiraaɓe makko njoyo. O ummii ko e ɓesngu ɓuuɓngu no feewi : baaba makko ko docker, yumma makko ko jommbaajo.[1] O janngi duɗal leslesal e hakkundeewal to Alseri. Jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge binndol e gannde politik taƴaama e fuɗɗoode wolde ndimaagu Alseri. E nder yonta rewolison 1954, o tawtoraama dillere ngam rimɗinde Alseri. Nanngaama e fuɗɗoode hitaande 1957, caggal ɗuum o ñaawaa, o fotnoo ko yaltude leydi ndi haa caggal nde leydi ndi heɓi jeytaare mum e lewru sulyee 1962.[2]

Chafika ina joginoo heen geɗal no feewi e cukaagu mum nde tawnoo omo tawtoree golle keewɗe ko wayi no scouts, conservatoire municipal e yahde e campeeji summer ɗi mbayli neɗɗaagu makko e hakkille makko udditiiɗo. E nder duuɓi 8, e nder wolde adunaare ɗiɗmere nde jannginoowo makko ina jogori waɗde mo e wondiiɓe makko yahuud en, o darii e tiiɗnaare, o hollitii wonde o jeyaa ko e leydi makko, o wonaa koɗo.

Chafika Meselm fuɗɗii golle mum ko to nokku dipolomasi Alseri to Geneve. Tuggi 1962 haa 1981, o golliima e nder korse dipolomasi Alseri e nder golle keewɗe : ko o Attache, Sekreter, Konseyeer e Jaagorgal Toowngal, e wonde mawɗo delegaasiyoŋ Alseri to batuuji winndereeji keewɗi, ko wayi no batuuji UNESCO (1962), OMS (gila... 1964-1970), ECOSOC (2965 e 2966 e 1973), PNUD (1969 e 1970), Batu Ngenndiije Dentuɗe (hono jooɗaniiɗo Goomu 3ɓo tuggi 1971 haa 1976) e Batu UNIDO to Lima (1975).

E hitaande 1971, gonnooɗo hooreejo leydi ndii, hono Boumediene, toɗɗii mo tergal e Goomu Ngenndiijo Alseri toppitiingu ƴeewndo sariya ɓesngu. E nder ooɗoo sahaa kadi o waɗii ɗeeɗoo golle :

Hooreejo fedde 77 to Geneve (1978) ; Mawɗo delegaasiyoŋ Alseri to batu jaagorɗe 4ɓo fedde 77 to Arusha (feebariyee 1979) ; Cukko hooreejo delegaasiyoŋ Alaseri to Batu 5ɓo UNCTAD to Manila (mee 1979) ; Hooreejo goomu gollordu « Sariyaaji kuutorteeɗi e njuɓɓudi luural e batu jowitiingu e kuule jowitiiɗe e jokkondire karallaagal » (juin 1980) ; Cukko hooreejo e ciimtol e nder jonnde 21ɓiire Goomu njulaagu e ƴellitaare (septembre 1980) ; Hooreejo Goomu gadano e batu 22ɓiire Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam njulaagu e ƴellitaare (mars 1981) ; e cukko hooreejo delegaasiyoŋ to batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam gollondiral faggudu e leyɗeele ƴellitiiɗe (septembre 1981).

E lewru desaambar 1981, Meslem wonti gardiiɗo fedde toppitiinde ƴellitaare rewɓe e nder nokku ƴellitaare renndo e geɗe neɗɗaagu Fedde Ngenndiije Dentuɗe. E hitaande 1985 o toɗɗaa cukko hooreejo fedde winndereyankoore yuɓɓinaande to Nairobi ngam ƴeewtaade e ƴeewtaade njeñtudi duuɓi sappo Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam rewɓe.

Ko kanko woni debbo gadano jogiiɗo darnde jaagorde mawnde e nder leydi Alseri.[3]

Maayde e ndonu

taƴto

Chafika Meslem maayi ko e lewru sulyee 2000 to Zurich, o wirnaa ko to Divonne-Les-Bains to Farayse.

Tuugnorgal

taƴto

"Premier debbo dipolomaat Alseri keeriiɗo (1re lannda)". elwatan.com.

Matiyason, John R. (2006). Seppo juutngo feewde Pekin : Fedde Ngenndiije Dentuɗe e Rewolison Rewɓe (PDF). Vol. Miin: Duuɓi Vienne.

"Chafika MESLEM, debbo dipolomaat gadano Alseri jeytaare". rajo-dessans.org. Ƴeewtaa ko 13-11-2019

  1. "Première femme diplomate de l'Algérie indépendante (1re partie)". elwatan.com.
  2. Mathiason, John R. (2006). The Long March to Beijing: the United Nations and the Women's Revolution (PDF). I: The Vienna Period.
  3. "Chafika MESLEM, première femme diplomate de l'Algérie indépendante". radiodessansvoix.org. Retrieved 2019-11-13.