Djama’el Djedid (الجامع الجديد),[2][3] kadi firti ko Jamaa al-Djedid,[2] walla Jamaa El Jedid (maanaa Juulirde Keso) ko juulirde to Alseri, laamorgo leydi Alseri.[4]   Nde winndaa ko e ganndal 1660/1070 hijrik e binndol dow damal maggal mawngal.   Ndeen binndol kadi ina waɗa mahngo maggo ko al-Hajj Habib, guwerneer Janissary to diiwaan Alseri toɗɗaaɗo e laamu laamɗo Ottomaan to Konstantinopol.[3]   E laamu Farayse, juulirde ndee ina wiyee Juulirde Pêcherie[2] e ɗemngal Engele Juulirde Li ɗoo (Mesdjed el-Haoutin).[4].   Mahdi

Domenareh Mosque
Juulirde, cultural property
Named afterminaret Taƴto
LesdiIran Taƴto
Nder laamooreSaqqez County Taƴto
LocationSaqqez Taƴto
Jonde kwa'odineto36°14′12″N 46°16′10″E Taƴto
Made from materialrubble, brick, mortar, tile, wood Taƴto
Architectural styleAfsharid architecture, Zand architecture Taƴto
Date of official opening18. century Taƴto
Heritage designationIranian National Heritage Taƴto
Directionsسقز، خ، امام خمینی (ره) پشت حسینیه Taƴto
Map

  [waylu iwdi].

  Dome yiɗdeejo oo ina yettoo 24 meeteruuji towɗi, ina fawii e dow ŋoral nay e taƴre e penndiiji nay.[3]   مقɗoo ŋoral nayi ina taarii en cupulaaji nay oktagonal.   Hakkunde nokkuuje kaaƴe, ɓulli barmeeji ina njuɓɓina banngeeji tati tawi nokku nayaɓo oo, fa’de e mahol kibla, ina suddii ɓulli nayaɓi ɗii, ina ɓulli bayli tati, ina taarii banngeeji ɗii fof ko ŋoral.[3]

  Djamaa el Djedid : Patronage Ottomaan en ardii ndii to bannge e fawaade e fawaade e fini.   Mahdi ndii ina seerti e jillondiral mum e aadaaji mahdi moƴƴitingol, ina heen geɗe e mahdi diine Andalusia e fuɗnaange Itaali,ɗiɗi batte to Alseri e oon sahaa.[4]   Nate nder juulirde nden holli bawɗe itaaliyanko'en nden boo arc mihrab tokki bana andalusia.   Huutoraade marbere Itaali e nokku ngam minbar ina aadaaji Ottomaan en, hay so ko noon woni nokku fof ko nanndi e minbaruuji Afrik worgo.[3]

  Juulirde ndee woni ko e bannge fuɗnaange Place des Martyrs.   Koɗorɗe qibla ina kuutoroo golle Amilcar Cabral keewngol.   Juulirde mawnde Almoravid Alseri (Mahi c.1097 CE) kadi ina rokka e dow gollorde, meeteruuji capanɗe jeeɗiɗi to fuɗnaange.[4]   Juulirde ndee ɗoo e mum nde laamuyankoore ndee ko e ɓadtaade laana ndiwoowa, e tawtoreede nokku oo.   Juulirde nde ina 27 meter njaajeendi e 48 meeter tawi ko mahol kibla ngol woni e saraaji mahdi ndii to bannge worgo.[4]

  Kaaƴe jumaa oo ina danee no feewi e yaasi mum, ina heen cuuɗi mum, ñalnde heen ina ɓam daneeri ngootiri.   Ina jeyaa e koɗki kalaace tan e yaasi oo, ko laylaytol tile ngol taƴata ŋoral fawaade e dow mahe juulirde ndee, ina fadi Place des Martyrs.   Hay so tawii ko jokkere enɗam e juulirde nde ina batte Ottomaan laaɓtuɗe, minaret oo tuugii ko ƴeewndo kareeli gaadanteeji Afrik worgo.   E fuɗɗoode ko 30 meeter towɗo, hannde ko 25 meeter tan dow mbedda, sabu ko mbedda seeɗa.   Waktu oo, mo mahoowo Faraysenaajo biyeteeɗo Bournichon naatni e nder minaret oo, ko adii fof ko e nder Palais Jenina.[3]

  Imaamuuji teskinɗi

taƴto

  [waylu iwdi].

  Mohammed Charef (1908-2011).  Mahugo

[waylu iwdi]

Oo jumaa ina jogii peeje fotde karte.  E nder mahngo maggo, geɗe bayɗe no loopal ɓuuɓngal, loope, ƴiye, birik e leɗɗe kuutoraama.  Naatirde ndee juulirde woni ko bannge hirnaange.  To damal hee, ina waɗi damal birik, ngal mbaydi noddaango Sinuwaa, birik oole e kaɓirɗe ;  Ko ɗum woni jamaanu Zandieh.  Caggal naatirde ndee, ina woodi ŋoral fotde meeteruuji 3 e 3,5, ɗo ŋorol juulirde ngol waawi yettaade ɗoo e ŋoral jeenay.[4]

Tariya

taƴto

[waylu iwdi]

E wiyde aadaaji nokku oo, juulirde ndee fuɗɗii ko e jamaanu Sheek Hassan Molanabad, ganndo mistik e hiisawal lolluɗo e jamaanu Afshari.  Nde Nader Shah Afshar ummi Bagdaad, o rewi Saqqez e dow ɗaɓɓaande Sheek Hassan Molanabad ngam mahde juulirde ngam yimɓe ndeen wuro, Nader Shah yamiri yo juulirde ndee maha e nokku ɓooyɗo Saqqez.  Haa jooni won e yimɓe nokku oo ina mbiya jumaa oo ko jumaa Sheek Hassan Molanabad.  Ina jeyaa e maandeeji e sababuuji gooŋɗinɗi ndeeɗoo haala, wonde e nder ndeeɗoo njillu, Nader Shah ina rokka kadi inlayuuji ɗiɗi e mbaydi taƴre pentiirnde belnde, ngam rokkude Sheek Hassan.  Ɗee dokke ina njooɗii hannde e wuro wiyeteengo Molanabad, ɗo yanaande Sheek Hassan woni ɗoo.  Ina woodi kadi deftere Quraan binndaande e nder yanaande Sheek Hassan, nde ummorii ko e yonta Afshari.[5][6][7]