Eyo Honesty IV (ji Efiok Eyo Nsa) mo yimɓe fof nganndi e Baaba Tom ko laamɗo wuro Creek gila 1862 haa o maayi ñalnde 22 mars 1865.[1] Wuro Creek ina jeyaa e gure-dowlaaji Efik e nder diiwaan Calabar ɓooyɗo e nder maayo Biafra.[2] O jibinaa ko e galle mawɗo Eyo Nsa, o anndiraa ko Efiok e jibinannde makko.Baaba makko Eyo Nsa, lollirɗo Willy Eyo Honesty walla Eyo Willy Honesty, ina jeyaa e yimɓe mawɓe e teeminannde 18ɓiire e nder daartol maayo Efik.[3] His father Eyo Nsa, alias Willy Eyo Honesty or Eyo Willy Honesty, was one of the prominent figures of the 18th century in Efik maritime history.[4] His father Eyo Nsa, alias Willy Eyo Honesty or Eyo Willy Honesty, was one of the prominent figures of the 18th century in Efik maritime history.[5] Efiok kadi ko mawniiko laamɗo Eyo Honesty II.[6].

Eyo Honesty IV
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto

Nguurndam adanɗam

taƴto

Ko heewi anndaaka e nguurndam Eyo Honesty IV. Hono no ɓiɓɓe aristokraasi Efik heewɓe nii, maa o janngineede binndol e Engele’en e nder laanaaji walla e nder wuro Duke ɗo miñiiko gorko waɗi cukaagu mum.[7] Ina anndaa wonde ɓiɓɓe njulaagu Efik heewɓe e teeminannde 18ɓiire, njilliima Angalteer ngam jaŋde, kadi duɗe ina mbaɗee to Calabar ngam jannginde sukaaɓe.[8] Nde mawɗo Eyo Nsa maayi e hitaande 1820, Efiok Eyo ina foti ƴettude ardorde diiwaan Eyo to wuro Creek.[9] O roni darnde baaba makko e nder renndo Ekpe hono Ebonko, nde tawnoo ina jeyaa e darnde ɓurnde doole e nder Ekpe to Calabar.[10]Tuugnaade e doosɗe lomto, Efiok ina foti wonde obong Creek Town kono o suɓii ko miñiiko Eyo Eyo Nsa, mo ɓuri alɗude, mo o yi’etee ko o baawɗo golle ɗee.[14] Latham hollitii wonde hay so Efiok ina jokki e golle Ebonko, Eyo II wontiino kaaldigal geɗe caggal leydi e nder wuro Creek.[14] Ndeen noon, o dañii jokkondirde e Oropnaaɓe to bannge njulaagu e hoolaare, o woppi laamɗo Eyamba, mo alaa baawɗe dartinde ndeeɗoo luural e laamu makko.Efiok ina wallita e politik e sariyaaji ɗi miñi mum ƴetti ko wayi no momtude warngooji ɓiɗɓe leɗɗe e jogaade yummiraaɓe ɓiɗɓe leɗɗe no haanirta nii.[11] Ina sikkaa kadi wonde Efiok ina wallita e kuule diine ɗe Honesty II ƴetti ko wayi no momtude dewal Ekpenyong e nder wuro Creek.[12].

Caggal maayde laamɗo Eyo Honesty II e hitaande 1858, ina ɗaminaa wonde mawniiko ina wona laamɗo kono Eyo Ita, ɓiy Eyo II ɓuri yiɗde ko njulaagu Oropnaaɓe.[13] Eyo Ita kadi ina joginoo ballal ward Ambo wuro Creek ɓe ndokki mo ballal maɓɓe sabu ko o taaniiko laamɗo debbo biyeteeɗo Inyang Esien Ekpe.[14] Eyo Ita laamiima duuɓi tati hade mum maayde e hitaande 1861.Eii maayde Eyo Ita e hitaande 1861, Efiok wonti Obong garoowo e wuro Creek, o ƴetti innde Eyo Honesty IV walla Eyo IV. Eyo IV fof e wonde mawɗo e darnde hooreejo galle Eyo Nsa, jiyaaɓe ɓee njaɓaani mo wonde joom mum en, ɓe cuɓii Eyo Okon, maccuɗo e sehil ɓadiiɗo maayɗo Eyo Ita ngam wonde hooreejo maɓɓe.Another hindrance in Eyo IV's reign was the refusal by the Ambo ward to recognise him as their leader. The Ambo ward believed one could not be the head of Creek town unless they were descended from any of the Ambo ancestors. Caɗeele goɗɗe e laamu Eyo IV ko salaade ward Ambo anndude mo wonde hooreejo maɓɓe. Ward Ambo ina sikki neɗɗo waawaa wonde hooreejo wuro Creek so wonaa tawa ko ɓe iwdi gooto e maamiraaɓe Ambo.[15].

Eyo IV maayi ko ñalnde 22 mars 1865 to wuro Creek.

Teskorɗe

taƴto

Duuɓi keewɗi caggal maayde Eyo Nsa, Efiok Eyo (caggal ɗuum anndiraa Eyo IV), acci miñi mum tokooso wonta Obong mo wuro Creek tawi omo jokki e wonde Ebonko. Ngam weeɓtinde laamaade miñiiko, o rokki miñiiko gorko jolɗe Ebonko, caggal nde miñiiko maayi, jolɗe ɗee ngarti e makko

Himobe

taƴto
  1. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named auto
  2. Nair, King and Missionary, p.242
  3. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named auto2
  4. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named auto3
  5. Oku, p.192
  6. Latham, p.117
  7. Nair, p.78
  8. Adams, p.40
  9. Nair, pp.78-79
  10. Latham, p.116
  11. Imbua, p.151
  12. Nair, p.279
  13. Nair, p.191
  14. Nair, p.192
  15. Hart, p.130

Bibliografi

taƴto

Oku, Ekei Essien (1989), Laamɓe e Mawɓe Kalabar ɓooyɗo (1785-1925), Kalabar: jaayndeeji weltaare, ISBN 978-30541-0-4.

Adams, John (1823), Nate ƴettaaɗe e nder yah-ngartaa sappo to Afrik hakkunde duuɓi 1786 e 1800, Londres: Hurst Robinson e wondiiɓe mum.

Nair, kannan K. (1977). "Laamɗo e misiyoŋaaji e nder politik Efik, 1846-1858". Jaaynde ganndal Afrik. 4 (3): 243-280. OCLC 70803266.

Imbua, David Lishilinimle (2013). "Wujjude woɗɓe ngam yoɓde Mary Slessor: Ƴeewtaade jaambaarooji e jaambaarooji gooŋɗuɗi e mumtugol warngooji ɗiɗo e nder Calabar". Daartol faggudu Afrik. 41: 139-158.

Nair, Kannan K. (1972), siyaasaaji e renndo nder fuɗnaange-rewo Naajeeriya, 1841-1906: Jannde laamu, dipolomasi e filu nder Calabar ɓooyma, London: Frank Cass, ISBN 0-7146-2296-6

Latam, A.J.H. (1973), Kalabar ɓooyɗo (1600-1891): Battane faggudu winndere e renndo aadaaji, Oxford: Jaaynde Clarendon

Duke, Orok Orok Effiom (2008), Taariindi Kalabar mawndi: Yimɓe, Kewuuji Aduna e ñalɗi, 1500-2007, Kalabar: Duundeyankoore Clinprint, ISBN 978-978-016-624-3

Talbot, Persi Amaari (1969) [Pub. 1926], Yimɓe Fuɗnaange Naajeeriya: nate taariiha maɓɓe, etnoloji maɓɓe e ɗemɗe maɓɓe, bee abstract binnditagol 1921, vol. 1, Londres: Frank Kaas & Ko. Ltd. OCLC 716063900

Simons, Donaal C. (1968) [Pubbo 1ɓo. 1956].

Hart, A. Kalada (1964), Ciimtol wiɗto dow luural dow laamu Calabar, Enugu: Tappirde laamu, OCLC 32857131.