Huuda Sha’arawi walla Hoda Sha’rawi (aarabeere : هدى شعراوي , ALA-LC : Hudá Sha’rāwī ; 23 suwee 1879 – 12 desaambar 1947) ko gardiiɗo rewɓe Misra, suffraget, ngenndiyaŋke, kadi sosɗo Dental Rewɓe Misra .

Huda Sha'arawi
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuOttoman Empire, Sultanate of Egypt, Kingdom of Egypt Taƴto
Inditirdeهدى شعراوي ede Taƴto
InndeHuda Taƴto
Ɗuubi daygo23 Korse 1879 Taƴto
ƊofordeMinya Taƴto
Date of death12 Bowte 1947, 1947 Taƴto
Place of deathCairo Taƴto
WoldeEgyptian Arabic, Turkish, Faransinkoore Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje, social activist, poet, journalist Taƴto
Field of worksocial activist Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Memba enEgyptian Feminist Union Taƴto
Award receivedOrder of the Virtues Taƴto

Nguurndam nguurndamam e dewgal

taƴto

Huuda Shaarawi jibinaa ko Nour Al-Huda Mohammed Sultan Shaarawi (aarabeere: نور الهدى محمد سلطان شعراوي)[2] to wuro Minya toowngo misra e nder galle shaarawi misra lolluɗo.[3] Ko kanko woni ɓiy Muhammed Sultan Pasha Shaarawi, duuɓi wonti hooreejo leydi sarɗiiji leydi Ejipt.[2] Yumma makko, Iqbal Hanim, ko iwdi Circassian, o neldaa ko e diiwaan Kaukasus ngam hoɗde e kaaw makko to Ejipt.[4] Sha'arawi janngi ko e cukaagu mum wondude e banndiraaɓe mum, o janngi fannuuji ko wayi no ɗemngal e kaligrafi e ƴellitde.[5] O ɓayi cukaagu makko e mawngu makko ko e nder Misra toowngo.[6] Caggal nde baaba makko sankii, o woni ko e les njiimaandi mawniiko gorko, hono Ali Shaarawi.[7]

 
Huda Sha'arawi

Nde o tiiɗnii sappo e tati, o resi ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Ali Sha'arawi, mo Sultan inniri ko gardiiɗo ɓiɓɓe makko e dow sariya e hoolaare jawdi makko.[8][9] E nder ganndo Fuɗnaange ko biyeteeɗo Margot Badran, "seertude tiiɗde e gorko makko rokki mo waktu ngam juutnde, kam e weltaare ndimaagu nde o sikkaano."[10] O jannginaama, o jannginooɓe to Kayhayɗi. Sha'arawi winndi yimre e Arab e Farayse fof. Sha'arawi ɓaawo man limti ngeedam maako arandeere nder deftere maako, Modhakkerātī ("Ciftorde am") nde o firi nden o won limta ndermngal Engele: Duuɓi Harem: Deftere debbo Misra, 1879-1924.[11]

Ngenndiyaŋkaagal

taƴto
 
Huda Sha'arawi

Rewolisiyoŋ Ejipt e hitaande 1919 ko seppo ngo rewɓe ardii ngam ɗaɓɓude jeytaare Ejipt e Angalteer e yoɓde ardiiɓe ngenndiyankooɓe worɓe.[12] Terɗe fedde rewɓe Ejiptnaaɓe, hono Sha'arawi, ardiima jamaanu seppooji ɗii, rewɓe leslese e rewɓe ummoriiɓe ladde ina ndokka ballal e tawtoreede seppooji mbeddaaji e wondude e worɓe daraniiɓe seppooji.[13] Sha'arawi gollidii e jom suudu mum e nder rewolisiyoŋ nde o darii cukko hooreejo leydi Wafd ; Pasha Sha'arawi ina jokki e humpitaade mo mbele omo waawa lomtaade so tawii kanko walla terɗe Wafd goɗɗe nanngaama.[14] Goomu hakkundeejo rewɓe Wafdist en (WWCC), jokkondirɗo e Wafd, sosaa ko ñalnde 12 lewru Yarkomaa 1920, caggal seppooji baɗnooɗi e hitaande 1919.[15] Heewɓe e rewɓe tawtoranooɓe seppooji ɗii ngonti terɗe goomu nguu, ɓe cuɓii Sha'arawi ngam wonde hooreejo mum gadano.[15]

E hitaande 1938, Sha'arawi e EFU mballitii batu rewɓe fuɗnaange ngam faddaade Palestiin to Kayhayɗi, ɓe teeŋtini geɗe ngenndiije e dow geɗe rewɓe.[16]

E hitaande 1945 o heɓi njeenaari ndi moƴƴere.[17]

Rewɓe

taƴto
 
Huda Sha'arawi & Safia Zaghlul

Huuda Sha’rawi hade mum ittude mannda mum [1].

E oon sahaa, rewɓe Ejipt ina ngondi e galle walla harem mo o yiyri ko no njuɓɓudi caggal no feewi. Sha'arawi mettini heen no feewi e ɗeen kuule ɗe rewɓe mbaɗata, ɗum noon o fuɗɗiima yuɓɓinde yeewtere wonande rewɓe e toɓɓe ɗe ɓe njiɗi. Ɗum addani rewɓe heewɓe yaltude e galleeji mum en, naati e nokkuuji renndo ko adii fof, Sha'arawi waawii waawde wallude ɗum sosde fedde wellitaare rewɓe ngam dañde kaalis ngam wallitde rewɓe miskineeɓe leydi Misra. E hitaande 1910, Sha'arawi udditi duɗal sukaaɓe rewɓe ɗo o woni e jannginde fannuuji jaŋde, wonaa karallaagal gollorngal ko wayi no jibinannde.[18]

Sha'arawi waɗii kuulal ngam woppude ɓoornaade hijab mum gaadanteejo caggal maayde gorko mum e hitaande 1922. Caggal nde o arti e batu 9ɓo kawtal hakkunde leyɗeele ngam suɓaade rewɓe to Rome, o itti wutte makko e mantel makko, ko huunde maantiniinde e nder daartol Misra rewɓe. Rewɓe arɓe salminde mo ɓee mbeltiima e fuɗɗoode ndeen ɓe mbeltiima e alkule won heen ittii wutteeji mum en e manndaaji mum en.[19][20][21][22][23][24]

E nder duuɓi sappo caggal nde Huda waɗi golle mum, rewɓe Ejiptnaaɓe heewɓe ngoppii ɓoornaade wutteeji e wutteeji keewɗi haa dille retrograde mbaɗi. Feere makko ittude wutte makko e mantel makko ina jeyaa e dille rewɓe ɓurɗe mawnude, kadi ko debbo jibinaaɗo e Farayse, biyeteeɗo Eugénie Le Brun,[25] kono ɗum seerti e won e miijooji rewɓe hono Malak Hifni Nasif. E hitaande 1923, Sha`arawi sosi, wonti hooreejo gadano fedde rewɓe Ejipt. Sifaa feminism liberal e fuɗɗoode teeminannde noogas, EFU yiɗiino waylude sariyaaji kaɗooji ndimaagu neɗɗo, ko wayi no dewgal, ceergal, e reentaade sukaaɓe.[26]

 
Huda Sha'arawi 2

Hay so tawii ko suka debbo, o hollitii ndimaagu makko nde o naati e nder departemaa to Alexandrie ngam soodde comci makko, o wonaano addude ɗi e galle makko. O walli e yuɓɓinde Mubarrat Muhammad Ali, fedde rewɓe gollorde renndo, e hitaande 1909 e Fedde Hakkilantaagal Rewɓe Misra e hitaande 1914, hitaande nde o yahi Orop ko adii.[2] O walli ardaade seppo rewɓe gadano e mbeddaaji e nder wolde Ejipt e hitaande 1919, o suɓaama hooreejo Goomu hakkundeejo rewɓe Wafdist en. O fuɗɗii waɗde batuuji keewɗi ngam rewɓe e nder galle makko, ko ɗoon woni fedde rewɓe Ejipt jibinaa. O fuɗɗii jaaynde wiyeteende L’Égyptienne nde yontereeji ɗiɗi kala, e hitaande 1925, ngam anndude sabaabu oo.[27][28]

O ardii piket rewɓe Ejipt e udditgol Parlemaa e lewru Yarkomaa 1924, o rokki doggol ɗaɓɓaande ngenndiyaŋkaagal e rewɓe, ɗe laamu Wafdist en njaɓaani, caggal ɗuum o woppi Goomu Catal Rewɓe Wafdist en.[citation needed] O jokki e ardaade... Fedde rewɓe Misra haa o maayi, o yaltinii jaaynde rewɓe wiyeteende l’Egyptienne (e el-Masreyya), o lomtiniri Misra e batuuji rewɓe to Graz, Pari, Amsterdam, Berlin, Marseille, Istanbul, Biriksel, Budapest, Kopenhag, Interlaken, e Geneve .[citation needed] O daranii jam e ustude kaɓirɗe. Hay so tawii won e ɗaɓɓaaɗe makko tan keɓaama e nder nguurndam makko, o lelni laawol ngam dañde ko rewɓe Ejiptnaaɓe keɓata caggal ɗuum, o woni kadi e wonde jom mbaydi maande ngam dille ndimaagu maɓɓe.[1][2] Haalaaji ɗi o jokki e ɓoornaade apostolnik ko fenaande.[1] Nate ɗe o jokki e ɓoornaade mantel ko peewniraaɗe[1].Ɗum ko wideyooji goonga[1] e fotooji. Ɗum ina seedtini kadi wonde hay debbo gooto ɓoornotonoo ko wutteeji e sahaa makko.[1]

Sha'arawi heɓii deftere mawnde e ɗemngal Engele, nde Sania Sharawi Lanfranchi winndi e hitaande 2012.[29]

Joɗnde makko e Atatürk

taƴto
 
Huda Sha'arawi 1

Koolol sappo e ɗiɗaɓol rewɓe hakkunde leyɗeele yuɓɓinaa ko to Istanbul, leydi Turki ñalnde 18 abriil 1935, Huda Sha’arawi woni hooreejo e tergal sappo e ɗiɗo rewɓe. Koolol ngol suɓii ko Huda yo won cukko hooreejo Fedde Adunaare Rewɓe, o ƴetti Atatürk ko no yeru makko e golle makko.

O winndi e nder ciimtol makko : "Caggal nde batu Istanbul joofi, min keɓii noddaango ngam tawtoreede mawningol ngol Mustafa Kemal Atatürk, rimɗinɗo leydi Turki hannde oo, yuɓɓini. E nder salon sara biro makko, depiteeji noddaaɗi ɗii ndariima e mbaadi a." semicircle, e caggal balɗe seeɗa damal ngal udditii, naati Atatürk ina taaroo aura mawɗo e mawngu, e jikku teddungal doolnuɗo Tedduɗo, nde njillu am ari, mi haaldii e makko no feewi tawa mi firtaaki, e dingiral ngal ko keeriiɗo wonande debbo fuɗnaange dariiɗo e fedde rewɓe winndereyankoore e waɗde konngol e ɗemngal Turki holliroowo weltaare e yettude rewɓe Ejiptnaaɓe e dille ndimaagu ɗe o ardinoo to leydi Turki, mbiy-mi: Ko ɗum woni miijo yaltude Oh miñi mawɗo mo leyɗeele lislaam ɗee, o hirjinii leyɗeele fuɗnaange ɗee kala ngam etaade rimɗinde e ɗaɓɓude hakkeeji rewɓe, mbiy-mi: so tawii Turki en njiyri ma ko a fotde baaba mum en, ɓe mbiya ma Atatürk, mbiɗo wiya ɗum heƴaani , kono aɗa woni e amen “Atasharq” [Baaba Fuɗnaange]. Maanaa maggal ummoraaki e hay hooreejo delegaasiyoŋ debbo gooto, o yetti kam no feewi e batte makko mawɗe, caggal ɗuum miɗo ñaagii mo nde o rokkata en natal mawngal makko ngam yaltineede e jaaynde L’Égyptienne."[30]

Filantropi

taƴto

Sha'arawi ina jeyaa e golle moƴƴe e nder nguurndam mum fof. E hitaande 1909, o sosi fedde moƴƴere adannde nde rewɓe Ejiptnaaɓe (Mabarrat Muhammad 'Ali) njiylotoo, nde rokkata rewɓe e sukaaɓe miskineeɓe golle renndo.[31] O hollitii wonde eɓɓaaɗe renndo ɗe rewɓe mbaɗata ina njogii nafoore sabu dalillaaji ɗiɗi. Ko adii fof, e naatde e ɗeen eɓɓooje, rewɓe ina njaajna hakkillaaji mum en, ina keɓa gannde kuuɓtodinɗe, ina njuɓɓina hakkillaaji mum en to bannge yaajde. Ɗiɗaɓere, hono ɗeen eɓɓooje ina luulndii miijo wonde rewɓe fof ko tagooje wellitaare e tagooje potɗe reeneede. E miijo Sha'arawi, caɗeele miskineeɓe ina poti safreede e nder golle moƴƴe ɗe alɗuɓe mbaɗata, haa teeŋti noon e dokke ɗe ɓe mbaɗata e porogaraamuuji jaŋde. E jogaade yi’annde wonnde e nguurndam rewɓe miskineeɓe, o yiyri ɗum en ko ɓe keɓooɓe sarwisaaji renndo, ɓe ngonaa e yeewtidde e ko ɓuri teeŋtude walla paandaale. Alɗuɓe ɓee noon, ko kam en ngoni "reenooɓe e reenooɓe leñol ngol."[Ngolɗoo konngol ina haani ciimtol].

Teddungal

taƴto

Sha'arawi ina hollitee e jimɗi "The Lioness" ɗi jimoowo-winndoowo Angalteer biyeteeɗo Frank Turner winndi e albom mum No Man's Land mo hitaande 2019.[32]

Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2020, Google mawninii duuɓi mum 141 e Google Doodle.[33]

Ƴeew kadi

taƴto

bannge portal Ejipt

  Portal nguurndam

  Portal rewɓe

Salonuuji e renndooji binndol rewɓe e nder winndere aarabeeɓe

Doggol daraniiɓe hakkeeji rewɓe

Waktuuji suɓngooji rewɓe gadani e nder leyɗeele ɓurɗe heewde juulɓe

Waktuuji hakkeeji rewɓe to bannge sariya (ko wonaa woote)

Waktuuji suɓngooji rewɓe

Teskorɗe

taƴto

Tuugnorgal

taƴto

^ Jump up to: a b c d e f g شاهد لأول مرة هدي هانم شعراوي .. صوت وصورة, 15 ut 2016, ƴettaa 27 abriil 2021

^ Juppude haa: a b c d Shaarawi, Huuda (1986). Duuɓi Harem: Ciftorɗe debbo Ejiptnaajo. New York: Jaaynde rewɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York. p. 15. ISBN 978-0-935312-70-6.

^ Zénié-Ziegler, Wédad (1988), E nder njiylawu mbaydiiji: Jeewte e rewɓe Misranaaɓe, Defte Zed, p. 112, ISBN 978-0862328078

^ Shaarawi, Huuda (1986). Duuɓi Harem: Ciftorɗe debbo Ejiptnaajo. New York: Jaaynde rewɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York. pp. 25-26. ISBN 978-0-935312-70-6.

^ Shaarawi, Huuda (1986). Duuɓi Harem: Ciftorɗe debbo Ejiptnaajo. New York: Jaaynde rewɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde wuro New York. pp. 39-41. ISBN 978-0-935312-70-6.

^ Shaarawi, Huuda Janngirɗe caggal koloñaal. Ƴeewtaa ko ñalnde 6 oktoobar 2014.

^ هدى شعراوي.. قصة تاريخ مجيد في نضال المرأة العربية (e ɗemngal Arab), 25 abriil 2009, mooftaa ko e asli mum ñalnde 31 desaambar 2017, ƴettaa ko ñalnde 14 feebariyee 2018

^ Shaarawi, Huuda. Duuɓi Harem: Ciftorɗe debbo Ejiptnaajo. Ko Margot Badran firti ɗum, naatni ɗum. New York: Jaayndeeji rewɓe, 1987.

^ Shaarawi, Huuda (1986). Duuɓi Harem: Ciftorɗe debbo Ejiptnaajo. New York: Jaaynde rewɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde wuro New York. p. 50. ISBN 978-0-935312-70-6.

^ Saarawi, Huda, e Margot Badran. Duuɓi Harem: ciimtol debbo Misra (1879-1924). New York: Jaayndeeji rewɓe to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde New York, 1987.

↑ Huda Shaarawi, Duuɓi Harem: Ciimtol debbo Ejiptnaajo (1879-1924), binndol. e firo. ko Margot Badran winndi (London: Virago, 1986).

^ Allam, Nermin (2017). "Rewɓe e hareeji ngenndiiji Ejipt". Rewɓe e njiimaandi Misra: Naatgol e golle e nder njiimaandi aarabeeɓe 2011. Kambrij: Kambrij UP: 26-47. Doi:10.1017/9781108378468.002. ISBN 9781108378468. S2CID 189697797.

^ Allam, Nermin (2017). "Rewɓe e hareeji ngenndiiji Ejipt". Rewɓe e njiimaandi Misra: Naatgol e golle e nder njiimaandi aarabeeɓe 2011: 32.

^ Badran, Margot (1995). Feminist en, Lislaam, e Leñol: Jinnaaɗo e waɗde Ejipt hannde. Jaaynde jaaɓi-haaɗtirde Princeton. p. 75.

^ Juppude haa: a b Badran, Margot (1995). Feminist en, Lislaam, e Ngenndi. Jaaynde jaaɓi-haaɗtirde Princeton. 80-81.

^ Weber, Charlotte (duuɓi 2008). "Hakkunde ngenndiyaŋkaagal e rewɓe: kawral rewɓe fuɗnaange hitaande 1930 e 1932". Jaaynde ganndal rewɓe Fuɗnaange hakkundeejo. 4 (1): 100. Dowlaaji 10.2979/mew.2008.4.1.83. S2CID 145785010.

^ Mohja Kahf (Winter 1998). "Huda shaarawi debbo aranndeejo jamaanu aarabeeɓe". Jannde aarabeeɓe lewru kala. 20 (1). JSTOR 41858235.

^ Engel, Keri (12 noowammbar 2012). "Huda Shaarawi, debbo e daraniiɗo Misra". Rewɓe Kaawniiɗi E Taariindi. Keɓtinaama ñalnde 15 lewru Yarkomaa 2020.

^ E oo ñalawma O: Waɗde rewɓe e daartol ñalnde wootere e sahaa gooto, h. 5

^ Kristen Golden, Barbara Findlen: Rewɓe teeŋtuɓe e teeminannde noogas: 100 nate keɓtinaaɗe.Friedman/Fairfax, 1998

^ R. Brian Stanfield: Cuusal ardaade: Waylude hoore, waylude renndo, p. 151

^ Emily S. Rosenberg, Jurgen Osterhammel: Aduna jokkondirɗo: 1870-1945, p. 879

^ Anne Komire, Deborah Klezmer: Rewɓe e nder daartol winndere: Ansikolopedi nguurndam, p. 577

^ Ruth Ashby, Debora Gore Ohrn: Daartol mum: Rewɓe wayluɓe aduna , p. 184

↑ Huuda Shaarawi (1987). Duuɓi Harem: Ciimtol debbo Misra (1879-1924). Jaayndeeji rewɓe to CUNY. ISBN 978-0-935312-70-6.

^ Weber, Charlotte (duuɓi 2008). "Hakkunde ngenndiyaŋkaagal e rewɓe: kawral rewɓe fuɗnaange hitaande 1930 e 1932". Jaaynde ganndal rewɓe Fuɗnaange hakkundeejo. 4 (1): 84. hitaande 2008.4.1.83. JSTOR 10.2979/mew.2008.4.1.83. S2CID 145785010.

^ Khaldi, Buteena (2008). Rewɓe aarabeeɓe yahooɓe e renndo: Mayy Ziyadah e salon mum binndol e nder ngonka nannditiika (Tesis). Duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana. p. 40. OCLC 471814336.

^ Zeidan, Yuusuf T. (1995). Rewɓe winndooɓe aarabeeɓe: Duuɓi mbayliigu e ko fayi arde. SUNY series e nder jaŋde Fuɗnaange hakkundeejo. Albany: Duɗal jaaɓi haaɗtirde New York. ISBN 0-7914-2172-4, p. 34.

^ Ɓoornugol wutte : Nguurndam Huuda Shaarawi, debbo gadano Ejipt (London : I.B. Tauris, 2012). ISBN 978-1848857193, 1848857195

^ Diary Huuda Shaarawi – Deftere Al-Hilal, Seeɗto Seeɗto / 1981

^ Margot Badran, Rewɓe, Lislaam, e Leñol: Jinnaaɗo e waɗde Ejipt hannde. (Princeton, NJ: Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Princeton, 1995), 50.[ISBN majjii].

^ "Frank Turner - Leydi Alaa neɗɗo - LP+ - Njulaagu bonngu". Rou