Ismaa’il Mire Elmi (Somali: Ismaaciil Mire Cilmi), ko jimoowo Somali lolluɗo kadi.[1][2] Wonande yimre makko, gooto e ƴeewooɓe ɓee wiyi daande makko e mbaawka makko e yimre ina "mawni haa o waawi yimde ɓiɓɓe leydi makko e nder jam walla e hare".[3]

Ismail Mire Elmi
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuSomaaliya, Darawiish Taƴto
AllegianceDiiriye Guure Taƴto
InndeIsmail Taƴto
Ɗuubi daygo1862 Taƴto
ƊofordeBuhoodle District Taƴto
Date of death1950 Taƴto
Place of deathOgaden Taƴto
WoldeSomali Taƴto
Sana'ajipoet Taƴto
Military or police rankgeneral, commanding officer Taƴto

Golle konu

taƴto

Mire jibinaa ko e hitaande 1862 e nder saraaji Buuhoodle e nder galle Dhulbahante Bah Cali Gheri. Nguurndam makko fuɗɗorii ko e nokkuuji durngol e njilluuji e nder laddeeji Haud ko ɗum woni nguurndam mo o arti e mum haa timmi. Nde o wonti Darwiish, o fuɗɗii ardaade konu e humpitooji konu, o ardii kadi toppitagol cuuɗi keewɗi ɗi Darwiish en mahi. Nde Darwiish en fooli, o nanngaa, o woni e kasoo Berbera.[4] Mire ina jeyaa e senerooji ɓurɗi lollude e daartol Afrik, tawi noon Mire ina ardii tuumeeji baɗnooɗi warngo Richard Corfield e halkude fotde bataliyoŋ mum fof, gaagaa hareeji baɗnooɗi walla heɓtude leyɗeele gila e Berbera e Las Khorey to bannge worgo , Jigjiga to hirnaange e Beledweyne to fuɗnaange, ko noon e hitaande 1915 jiimi e nokku mo fotnoo mawnude no Almaañ nii.[5] Duuɓi sappo gadani ɗii, ko laamu Angalteer yoɓi 29 miliyoŋ ugiyya (ina rewnaaka e inflation).[6]

E wiyde jaaynde Pergamon Press, Ismaa'il Mire ko "seneraal ɓurɗo teeŋtude e doole derwish en, kadi ko jimoowo e stylist timmuɗo".[7]

Ilig nanondiral

taƴto

E hitaande 1905, nanondiral Ilig siifaa hakkunde Darwiish en e Itaalinaaɓe ɓe ciifi kadi e innde leyɗe ɗiɗi keddiiɗe ɗee, hono Angalteer e Abisiniyankooɓe. Nanondiral ngal ina hollita jam hakkunde Darwiish en e laamuuji tati koloñaal ɗii, ina toɗɗii Darwiish en wonde protektoraat Itaali. Teri darwiish en kadi keertinaama e ngalɗoo nanondiral hakkunde Sultanaan Majeerteen to Ras Gabbe (Gabbac) e Sultana Hobyo to Ras Garad (Garacad) ; nokkuuji goɗɗi ndokkaama ngam durnude, woni to Halin, kilooji seeɗa fuɗnaange Taleh to worgo, Hudin (Xudun) to worgo-fuɗnaange, Tifafle (hakkunde Ade Adeye e Las Anod) to bannge hirnaange, Danot to fuɗnaange-rewo, e Mudug to bannge funnaange.[6]

Bindi ɓantol

taƴto

Yoga e jimɗi makko teeŋtuɗi ina njeyaa heen:

Maxaa xiga

Guuguulayhow

Iibsi Lakageeɗo

Xoogsi

Hashii Markab

Ismaa Oga

Annagoo Taleex Naal

Gelin Dhexe

Ragow kibirka waa lagu kufaa

Galow-Kisiye

Maayde Korfiil

Ko adii nde ɓe kawrata e Corfield, Dervishe en puɗɗiima kampaañ ƴettugol yimɓe e nder nokkuuji keewɗi to worgo Somali. Yeru, e lewru desaambar 1912, fedde 150 Darwiish yahi to Ainabo ɗo ɓe etinooma rewde to Dhulbahante toon e fodoore 100 gelooɗi wonande kala rifle walla puccu jokkondirɗo.[6] E lewru ut 1913, nde Richard Corfield waraa e bataliyoŋ mum, Ismaa’il Mire winndi jimɗi “Maayde Corfield” :

Hakkille pucci amen min njuurnitoo ɗi jamma; Min hobbiti ɓe no feewi, min ɗacci ɓe ñaama leɗɗe ɓutte; Nde Koode Triplet puɗɗii ɓuuɓde mi ɓuuɓtii mi Sang; Nde njimi yimre am ndee, ɗaaniiɗo oo ummii; Moftugol e nokku ɗo daande am ƴoogi; Nde mbaɗ mi duwaawu Fajiri, min ndarni ngam yahde; E maayo Ulasameed mi neldi 6icfcfo 6aleejo; Min njuuroyii e hare min ngummii no ƴiiwoonde nii; Gelooɗi amen ina taƴa ɗo o joginoo bundu Maxim; Maayɓe ɓee njuppii e ngesa ina heen Iidoor toadying; Ko ɗoon Corfield e firooji mum mbaraa.

Tinndi somali

Ismail Mire ina anndaa kadi e ƴellitde konnguɗi aadaaji hollirɗi e nder maanaa metafoor goongaaji tuugiiɗi e hakkille walla humpito diiwaan Nugaal:[8]

Ragow, kibirka waa lagu kufaa; kaa ha la ogaado (Eeh worɓe, mawnikinaare ina addana on waasde fooɗde; yo ɗum annde)

Njawdi

Laana ndiwoowa Ismaail Mire to Buuhoodle inniraa ko e teddungal Mire.

Deftere nguurndam hoore mum winndaande e Mire Ismaaciil; ko Ahmed Farah Ali, 1974

Tuugnorgal

taƴto

Jaama, Muhammadu (2004). "Ekoloji politik leydi Somali koloñaal". Afrik: Jaaynde Fedde Adunaare Afrik. 74 (4): 539. Dowlaaji 10.2307/3556841. JSTOR 3556841. Ƴeewtaa ko ñalnde 26 lewru Mbooy 2021.

8187746106 - 2001 "Yeruuji jimɗi Somaliyankooji ɓooyɗi ko 'Hiin Finiin' mo Mohammed Abdulle Hassan, 'The Suhorre' mo ɓuri yiɗeede; ,’ jimɗi filosof; "

Saggitorde nguurndam Afrik - Deftere 1-6 - Hello 170, Henry Louis Gates - 2012 - 2013.

Binndanɗe e ɗemɗe Afrik: Geɗe teskinɗe e wiɗtooji misaalu, B. W. Andrzejewski

Soof - Tonngooɗe 1-14 - Hello 45, hitaande 1996

Jardiin, Duglas Jaak. Mullah jom leydi Somali. London: H. Jenkins, hitaande 1923.

Mohammadu, Jaama. "Rafiiji e cellal renndo e nder fuɗɗoode koloñaal Somaliland." Ganndal renndo e safaara 48.4 (1999): 507-521. " Jardine, ko adii fof, hollitii wonde e nder yonta jiiɓru hakkunde 1900 e 1920 fotde 200 000 neɗɗo maayii e sababuuji keewɗi, ko wayi no heege, ñawu, laanaaji e mborosaaji (Jardine, 1923, p. 135). Woɗɓe unconveiwdiiji ngenndiiji, ko wayi no iwdiiji binndol, ina mballita hujja oo e nder laawol gootol. Ismail Mire, seneraal ɓurɗo teeŋtude e doole dervish e yimoowo e stylist timmuɗo, winndi kewuuji mettuɗi e oon sahaa e nder jimɗi ɗi o ustii darnde makko e ..."

"Ismaaciil Mire- Ragow kibirka waa lagu kufaa kaa ha la ogaado |". Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 21-2023-06-2023. Heɓtinaama ñalnde 30-03-2019.