Jimoh Oyewumi, Ajagungbade III

Oba Jimoh Oladunni Oyewumi, Ajagungbade III, o jibinaa ko ñalnde 27 lewru Mbooy hitaande 1926 e nder galle Laamɗo Oluwusi to Ogbomosho to laamɗo laamɗo, Oba Bello Afolabi Oyewumi, Ajagungbade I, e gooto e laamɓe makko, Seliat Olatundun Oyewumi. Baaba makko ina joginoo rewɓe heewɓe e 63 ɓiɓɓe: 31 ɓiɗɗo debbo e 32 ɓiɗɗo gorko.[1] Ko kanko woni ɓiɗɗo yumma makko tato.[2] O jibinaa ko hitaande sappoere laamu baaba makko.

Jimoh Oyewumi, Ajagungbade III
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɗuubi daygo27 Duujal 1926 Taƴto
Date of death2021 Taƴto

Mawniiko to bannge baaba wiyetee ko Oba Gbagunboye Ajamasa, Ajagungbade I, laaminooɗo gila 1869 haa 1871 (walla 1870 haa 1877). Mawniiko biyeteeɗo Oluwusi Aremu laaminooɗo gila 1826 haa 1840. Oluwusi ko miñiiko biyeteeɗo Toye Akanni Alebiosu mo Ogbomoso, Aare Ona Kakanfo 7 mo Laamaandi Oyo kadi ko Soun mo Ogbomoso.[3]

Baaba Oluwusi woni Ikumoyede Ajo, mawniiko Soun cakkitiiɗo, laamiiɗo Ogbomoso gila 1770 haa 1790.[4] Baaba Ikumoyede, mawniiko mawniiko Oba Ajagungbade III, ko Erinsbaba Alamu Jogioro, kanko woni Soun ɗiɗaɓo Ogbomoso, o yi’etee ko jaambaaro tiiɗɗo, jaambaaro. O laamiima gila 1741 haa 1770. Baaba Jogioro ko Soun Ogbomoso gadano, hono Olabanjo Ogunlola Ogundiran, sosɗo wuro Ogbomoso e cakkital teeminannde 17ɓiire.[5] Nii woni, Oba Ajagungbade III, e nder iwdi gorko toowndi ko taaniiko mawɗo-mawɗo-mawɗo Soun Ogunlola.[4]

Suudu Laamɗo Oluwusi ina jeyaa e galleeji 5 laamɓe Ogbomosho, heen gooto fof iwdi ko e ɓiɓɓe Ikumoyede njoyo (Toyeje, Oluwusi, Jaiyeola Baiyewuwon Kelebe, Bolanta Adigun, e Ogunlabi Odunaro).[6]Jaŋde e nguurndam hade laamu Baaba Oyewumi sankii ko ñalnde 18 feebariyee 1940, tawi omo yahra e duuɓi 13. Caggal maayde baaba makko, o dogi o woppi jaŋde makko to duɗal katolik St. Patrick, Oke-Padre to Ibadan, o arti Ogbomoso, ɗo o jooɗii e yumma makko e nder wirwirnde laamɗo. Ndeen o naatii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ogbomoso, to Paku, Ogbomoso ngam jokkude jaŋde makko leslesre, hay so tawii noon ko ɓooyaani koo o dogi o woppi, kadi ɗo o janngi waving cloth e gooto e banndiraaɓe makko to wuro Ilesa, ɗo o weddi e yeeyde aso ofi . Ndeen o yahii wuro Jos, to bannge worgo leydi Nijeer, ñalnde 17 mee 1944, o fuɗɗii golle yeeyde geɗe e biir ummoriiɗe leydi Angalteer. Waawde makko haalde Engele addani mo fartaŋŋeeji keewɗi e njulaagu, o udditi dame njulaagu makko e Oropnaaɓe. Ndeen o sosi J.O.Oyewumi e Sosiyetee (Niiseer) Limited, fedde njulaagu oteluuji.[2] O warti diga Jos haa Ogbomosho nder hitaande 1973 ngam o wadi innde maako yeeso bana ƴamoowo jappeere laamu Soun ɓaawo maayde Oba Olajide Olayode II.

Laamu No nder gure Yoruba'en ɗuuɗɗe, laamiiɗo on suɓata ko dental mawɓe anndiraaɓe Afọbajẹ (laamiiɗo, maanaa "Mo ɗon jooɗina laamiiɗo).[7] Laamɓe Ogbomosho ɗuuɗɓe ɗon waɗa inɗe maɓɓe nder hakkilo, nden boo bee kuuɗe ɗuuɗɗe hawtaade e via e noddude Ifá, e woote laawɗuɗe, (nde o dañi 92 woote e nder 94),[8] Ọba Oyewumi suɓaama ngam wonde Ṣọún 20ɓo Ògbómọṣọ́mi lomtii ɓiyiiko tataɓo, Oba Salabi Ojiboye,19. e ƴettude innde laamɗo Ajagungbade (Ajágungbádé) III, nde baaba makko e mawniiko fof kuutortoo, firti ko "Goɗɗo haɓoowo hare ngam heɓde kuɗol ngol, ko ɗum addani luural, hono koronaaji beɗi ɗii ina keewi ɓoorneede tan ko laamɓe toowɓe, kadi nde tawnoo Ogbomoso ina heewi wonde wuro e nder saraaji e njiimaandi Laamaandi Oyo, Soun wonaano laamɗo mawɗo.[9] E nder laamu makko, o mahii galle laamorɗo jamaanu e... walli ƴellitaare Ogbomoso haa wonta wuro ɓurngo golloraade.[10] Ko kanko ɓuri juutde golle Soun e nder daartol.Nguurndam neɗɗo Oyewumi ko debbo keewɗo, omo resi rewɓe heewɓe. O resi debbo makko gadano biyeteeɗo Ayaba Igbayilola Oyewumi (maayɗo hannde), e hitaande 1950. Ina jeyaa e rewɓe makko woɗɓe Ayaba Olaronke Oyewumi (jibinaa e hitaande 1949). O dañii ɓiɓɓe 24 e taaniraaɓe e mawniraaɓe heewɓe.[1] Kunle Oyewumi ko ɓiyiiko 21ɓo.[11] Gooto nder ɓiɓɓe maako rewɓe woni ganndo mawɗo nder leydi Naajeeriya biyeteeɗo Oyeronke Oyewumi.[12] O juulɗo, hay so tawii noon rewɓe makko e sukaaɓe makko heewɓe ko Kerecee’en.[8]

O woppii ƴiiƴam ñalnde 12 lewru Duujal hitaande 2021, tawi omo yahra e duuɓi 95.[13]

Tuugnorgal

"Celebrating Soun de Ogbomoso, Oba Jimoh Oladunni Oyewumi @94". 27 mee 2020.
"E duuɓi 90, Oba Oyewumi udditi... Nguurndam am no daande Ogbomoso". 27 mee 2016.
"Sounji | Leydi Ogbomoso".
"Laamu Soun". www.ogbomoso.net.
"Taariiha kaɓirgal ceniingal Ogbomoso". Hoolaare ñalnde kala.
Oluwasegun, Jimoh, Mufutau; Filip, Oloruntola (6 oktoobar 2016). Balogun en nder leydi Yoruba Waylo-waylo weeyo ngo njuɓɓudi konu: Binndanɗe ngam teddungal mawɗo Lanre Razak Balogun en. Mahooɓe defte. ISBN 9789789211265 – e nder defte Google.
Mooliiɓe, Komiseriyaa Toowɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam... "Refworld | Nigeria: Kabaaru dow limngal hukuumaaji nder lenyol Yoruba hawti bee feerootiral hakkunde cuuɗi laamiiɓe, mawɓe, Obas, mawɓe, to ɓe mbaawi salaago tiitoonde, kuuɗe fuɗɗam ko laarani hukuuma laamu, semmbe Obas nder ummaatoore nokkuure e jikku laamu hannde nguu e maɓɓe". Ref aduna.
"Baaba wonnoo ko debbo keewɗo ko adii nde o wontata laamɗo — Soun ɓiɗɗo Ogbomoso". 12 noowammbar 2017.
"Soun Ajagungbade at 90". 30 mee 2016.
"Njulaagu am tampi nde mi laati laamiiɗo–Soun Ogbomoso". 27 mee 2016.
"Taariindi Soun ɓiɗɗo Ogbomoso mo haalaaka mo woni balloowo doole Orji Uzor Kalu | Laamɗo Kunle Oyewunmi ina renndini daartol nguurndam mum e asabeafrika + Ko kanko woni ɓiɗɗo Soun 21ɓo | Asabeafrika".
Oyewumi, Oyeronke (1997). Ciftol rewɓe: Waɗde senngo Afrik e haalaaji jinnaaɓe hirnaange. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Minnesota. pp. xvi. ISBN 0-8166-2441-0.
Soun Of Ogbomoso Jimoh Oyewumi Dies