Kaduna

Inaare nɗer diiwal Kaduna, Naajeeriya

Kaduna un ɗe kapital hawtirɗe gelle Diiwal Kaduna ɗen e booyma naane tufleeji kapital ɗun woylaare Naajeeriya. E ɗi jottoori nɗer wayla hirna Naajeeriya, haade juggol Kaduna. Ɗum un e laamorde caka e mawɗum finnande jahaaleeji furtu ɗun ɗe maɓɓitirgo laawol haa woylaare Naajeeriya hawti ɗumɗe laawol pirooje e laawol netwokji.

Kaduna
city, big city
Golle imaaɗe1913 Taƴto
Named afterKool Kaduna Taƴto
LesdiNaajeeriya Taƴto
LamordeKaduna Taƴto
Nder laamooreKaduna Taƴto
Hiiri-weeti pelleUTC+01:00 Taƴto
Jonde kwa'odineto10°31′23″N 7°26′25″E, 10°30′38″N 7°24′59″E Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://www.kadunastate.gov.ng/ Taƴto

Ɗuuɗirka yimɓe ɗun Kaduna ƙiyasstaamo kam ba 760,084 e ngo hisaago Naajeeriya ɗun 2006.[1] Yawɗu malongu gelleji tun 2005 heeɓi ɗaygo e ɓeiɗaago mawgu ɗuuɗirka, hannde ƙiyastaama ɓaano ko yaari yimɓe ɗer 1.3 milliyanji.

Ɗe yaarta ngaaɗaaɗum ɗun 2021 gam ɗuudirka yimɓe diiwal Kaduna haa kamano un 8.9 milliyanji yimɓe.[2]

Taarikaaku (Distinoore) taƴto

Kaduna un tiggaago ngo laamu boɗejo nɗer 1900. Ɗe ngomnaajo artuuɗo ɗun woyla Naajeeriya, Sir Fredrick Luguard, nastinii ɗe hannɗe inaare noo faago yeeso e ngam laawol pirooje ngol Laagos-Kano.[3] Ɗum lattake ɗe kapital ɗun yaarta woylaare geɓbol Naajeeriya ɗer 1917, e kuutirɗe yahirɗe ɗun’un kuutirɗun haasai 1967. Gelle ɗen haajooni un hoore hawtirɗe ɗun goɗɗe tufleeji solji’en e finnataawa jooɗorɗe musamman nɗer ɗe woylaare Naajeeriya. [4]

Sigaago taƴto

 
Maayo Kaduna e kaɗarko kiigo laawol pirooje.

Sanaa’aaji taƴto

Kaduna un a mawɗe caka sanaa’aaje ɗer woyla Naajeeriya, heɓinorɗe haajeeji, baano tufaaji, madiinji, kuugal njamɗe, dalmaaji e neɓɓan peetur haajeeji e hokkirɗe.



Nassiji taƴto

  1. https://worldpopulationreview.com/world-cities/kaduna-population
  2. https://kdbs.ng/
  3. https://www.britannica.com/place/Kaduna-Nigeria
  4. Fletcher, Banister; Dan Cruickshank (1996). "Africa". Sir Banister Fletcher's a History of Architecture. Architectural Press. p. 1466. ISBN 0-7506-2267-9.