Kano

un berniiji dow e Naajeeriya

Kano (ajamiis) un Gallure kadi diiwal nɗer woyla Naajeeriya e ɗe kapital Diiwal Kano hawtirɗe gelle. Ɗum gelle ɗiɗaɓe ɓurɗe mawgu ɗer Naajeeriya ɓaawo Laagos, hawti e ɗuuɗugo ko yaaii milliyanji nay jooɗaɗi 449km2 (173sqmi). Jottora ɗer savanna, fombina ɗun ɗe sahel. Kano un mawɗe huutirɗe ɗun un ɗe jonɗa yimmɓe no millennia. Ɗum un ɗe finna taawa diiwal ɗun ɗe Dabo dynastanire e ƙarnuwal 19th woodi dokawal laamɗo haaɗe berniiji diiwal.[1] Laamorɗe laamu Kano un mo jonnta finna taawa janngirde nɗer ɗe keerol gelle ɗun Kano e lesɗe huutirɗe hukumawol ɗun Diiwal Kano.

Kano
city, big city
LesdiNaajeeriya Taƴto
LamordeKano Taƴto
Nder laamooreKano Taƴto
Hiiri-weeti pelleUTC+01:00 Taƴto
Jonde kwa'odineto12°0′0″N 8°31′0″E Taƴto
Postal code700001 Taƴto
Map

Gelle ɗen un ɗe medieval Hawsa’en laamorɗe jowee ɗiɗi e mawɗe jooɗiiɓe ɗun ɓe gelle un yimɓe noɗɗiraaɓe wolɗooɓe hawsare ko ɓe laamu boɗeejo Kano un ɗe cemminɗe kawtal yimɓe hawti e Labaranko’en, Baabare'en, Tuwaareq'en, Kanuri e Fulɓe [2]e luttuɗe hawti ɗe bolle Hawsare bolɗe eno lingua-franca e haano milliyanji 70 bolwirooɓe ɗe ɗer geɓɓal leyde lolaama warɓe jottiɓe ɗer ƙarniwol 11th ɗer gelle ɗen ɓe ɗun anɗiirana finaaɓe haa ɗe haaɗu sahara lamorɗe e sakamakowol warki jawdi e ɗe luumo caka ɗe wayla Naajeeriya, e haa jonntabo hawtuɓe kawto ɗun caka luumo.

Taariihawol taƴto

 
1857 lithograph of Kano, drawn after a sketch by Heinrich Barth

Nɗer ɗe ƙarniwol 7th, haayre/hoosare dala, a hayre anɗaaɗe nɗer Kano un inaare wanncooɓe gancal e hautuɗe larduuji ɗunɗe hawtuɓe ɗe ironje kuutira (kuugal) (neesawal nok) ɗum un anɗiraaka kooma eɗe Hawsa’en yimɓe ko yewtooɓe ɗun Niger-Congo lasngol. Cappaaki hollinde barbushe, e anɗaɗo konoowo anɗaaɗo mo hayre dala e deɓɓo degnaaɗo mo ɗun yi’aata Tsumburbura, Barburshe un daga ɗe ɗuuɓe ɗe ganncoowo yalji (maparauta) kanko ke wooni artuɗo nyibɗo gelle Kano Elizabeth Isichei windaana ton ɗe hollinki ɗun Barbushe un fottinaɗe baano ɗun ɓe yimɓe sao.[3]

Nassiji taƴto

  1. "Kano, historic kingdom and traditional emirate in northern Nigeria". Britannica.com. Retrieved 23 March 2023.
  2. Adding citation
  3. Nast, Heidi J (2005). Concubines and Power: Five Hundred Years in a Northern Nigerian Palace. University of Minnesota Press. p. 60. ISBN 0-8166-4154-4.