Malak Hifni Nasif (25 desaambar 1886 – 17 oktoobar 1918) ko debbo Ejiptnaajo, ballitooɗo no feewi e haalaaji hakkilantaagal e politik jowitiiɗi e yahrude yeeso rewɓe Misra e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire.

Malak Hifni Nasif
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuOttoman Empire, Sultanate of Egypt Taƴto
Inditirdeملك حفني ناصف Taƴto
InndeMalak Taƴto
PseudonymBahithat al-Badiya Taƴto
Soomooreباحثة البادية Taƴto
Ɗuubi daygo25 Bowte 1886 Taƴto
ƊofordeAl-Jamāliyah Taƴto
Date of death17 Yarkomaa 1918 Taƴto
Place of deathCairo Taƴto
Manner of deathnatural causes Taƴto
Cause of death1918-1920 flu pandemic Taƴto
Place of burialCity of the Dead Taƴto
WoldeArabic Taƴto
Writing languageArabic Taƴto
Sana'ajiwriter, poet, teacher Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto

Nguurndam neɗɗo

taƴto

Malak jibinaa ko to Kayhayɗi e hitaande 1886 e nder galle hakkundeejo ; yumma makko wiyetee ko Saniyya Abdul Karim Jalaal, baaba makko wiyetee ko Hifni Bey Nasiif, awokaa, jibinannde Muhammadu Abduuh. E sahaa gooto ko almuudo Al-Afghani, Nasir ko binnduɗo defte keewɗe kuutorteeɗe e nder duɗe Misra, omo jeyaa e joy siifondirɓe e binndol Kayhayɗi 1342.

 
Malak Hifni Nasif

Baaba Malak ina hirjina mo ngam janngude e jokkude jaŋde toownde. Nde o mawni, o heewi janngude yimre aarabeere, o fucfcfii winndude e nder waktuuji makko 65 Malak kadi mawni ko e jokkondiral tiiɗngal e pinal Misra, baaba makko ina janngina mo ɗemngal aarabeeɓe e pinal aarabeere gila e cukaagu makko. 184 [laɓɓingol ina haani].

Malak jeyaa ko e jaŋde adannde e nder duɗal sukaaɓe rewɓe to duɗal leslesal Abbas e hitaande 1901. O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Saniyyah, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e dow jaŋde toownde e hitaande 1903.[4]: 73 Malak arti to Duɗal Abbas ngam jannginde duuɓi ɗiɗi. O dogi o woppi golle nde o resi Abd al-Satar al-Basil Pasha e hitaande 1907. E oon sahaa, sariya Misra ina haɗi rewɓe jannginde tawa ina resndaa. E oon sahaa, Malak yahdi e al-Basil to al-Fayyum, e nder jeereende, o fuɗɗii winndude e innde fenaande Bahithat al-Badiya. 65 Ko ɗoon o anndi gorko makko ina joginoo debbo e cukalel. Jaɓɓugol ngol o heɓi e al-Basil, kam e teskagol ngol o waɗi e rewɓe woɗɓe, addani mo winndude e miijo e ko laaɓti e ngonka rewɓe e nder leydi Ejipt.65 O jokkondirii no feewi e winndooɓe woɗɓe e sehilaaɓe, ko wayi no hono May Ziadah, e o jaabtii e binndol worɓe mawɓe e oon sahaa, hono Qasim Amin.66 Malak jooɗii e al-Basil duuɓi 11 haa o maayi e ñawu nguu e hitaande 1918, e nder sahaa nde ñawu nguu heɓtii e winndere ndee.

Binndanɗe rewɓe

taƴto

Malak wuuri ko e leydi Ejipt e sahaa nde yeewtere hakkilantaagal e politik ɓeydotoo, ko fayti e ngonka rewɓe e nder renndo. Ooɗoo sahaa ina waɗi fiyooɓe mawɓe hono Huuda Sha’arawi, Qasim Amin, Nabawiyya Muusa, e woɗɓe heewɓe. E nder oon sahaa gooto, miijooji ngenndiyaŋkooɓe e aadaaji ina njahra yeeso ina ngarta e miijooji ceertuɗi ina njuɓɓinee ko fayti e ko fayti e Fuɗnaange hakkundeejo. Ɗee jeewte ɗiɗi ina njokkondiri no feewi, ina njogii jokkondire mawɗe. Malak naati e ndee kaaldigal, hollitii "eɓɓoore mum ngam moƴƴinde" ngam jaŋngo Ejipt. Malak fuɗɗii yaltinde golle mum ko e Al Jarida, jaaynde mawnde lannda Umma.Malak kadi ina heewi haalde e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e nder galleeji lannda Umma. E hitaande 1909, o yaltini Al-Nisa’iyyat, deftere nde o winndi e jeewte makko keewɗe e binndanɗe makko E ɗeen peeje, o ƴetti daande makko ngam ɓamtaare rewɓe. Miijooji feministeeji ɓurɗi

 
Malak Hifni Nasif Egyptian writer

mawnude e oon sahaa ina keewi jokkondirde e yahrude yeeso rewɓe e Hirnaange e yahdu feewde e renndo ɓurngo nanndude e Orop.[3]: 784 Rewɓe hono Huda Sha'rawi ina mballita e golle ko wayi no feeñninde, ina teskaa wonde golle ɗee ina mbaɗi " progress" feewde e winndere ɓurnde Orop, ɓurnde rimɗude wonande rewɓe. 174 Malak nanondirii e won e tolnooji e yontaaji mum, kono kadi ina sikkaa ko kañum jibini miijooji mum asliiji e ɗeen geɗe. Miijooji makko ina keewi luurdude e jokkere enɗam mawnde hakkunde hirnaange e rewɓe ; o hawritii rewo-rewo e lislaam e aadaaji, o wiyi wonde ko hawrude e ɗiin ɗiɗi tan addanta rewɓe yahrude yeeso.174 O hollitii ɗeen miijooji e binndol e geɗe keewɗe ceertuɗe, ko wayi no udditgol, dewgal, e jaŋde.

Udditgol

taƴto

E nder fuɗɗoode kitaale 1900, rewɓe heewɓe eliteeji puɗɗiima huutoraade udditgol, walla ittude ɓoggi yeeso mum en e yeeso yimɓe, ngam maande feminism. Winndooɓe hono Qasim Amin ina kaɓa e udditgol ko feere ngam rewɓe hollirde doole mum en e ndimaagu mum en. 184 Malak noon, ina luulndii udditgol, o sikkaani so ina foti huutoreede e oon sifaa. O sikki ko heewi e rewɓe ɓurɓe alɗude ɓee, ɓe peeñninaani, ina mbaɗa ɗum sabu ɓe njiɗi ko yiɗde ndimaagu, walla sabu ɓe njiɗi ko ɓuuɓnude ɓe.180 O wiyi kadi wonde ko ɓe njiylotoo koo feccere e pinal ko juuti e wonde haɗde ɗum wonata ko waylude no feewi wonande rewɓe heewɓe. 180 O jeertinii daartol hirnaange e koloñaal ngol o suuɗii e nder hujjaaji ngam feeñninde. Malak noddii rewɓe yo ndeentoo worɓe ɓe, e fuɗɗoode, yamiri rewɓe yo ɓoorno wutte, caggal ɗuum, ɗoon e ɗoon, ɓe njamiri ɓe yo ɓe ɓoorno wutte ngam ‘ndimaagu maɓɓe’.73 Miijooji makko e wutte ina ceerti e miijooji feministe Misra winndooɓe ɓe golle mum en keewi e nder Hirnaange, ko wayi no Qasim Amin e Huuda Sha’rawi. E nder deftere makko Al-Nisa'iyyat, o hollitii hujjaaji makko keertiiɗi ko fayti e udditde o hollitii wonde rewɓe ina keewi udditde, ɗum noon so ɓe udditii ko yaawi rewɓe nganndaa no ɓe mbaɗata. O jeertinii wonde worɓe daraniiɓe udditde ɓee paamataa walla nguurdaani e ko rewɓe ɓee ngoni e mum koo, ɗum noon miijooji maɓɓe ngonaa ko tuugnii e goonga : yeru, ɓe ƴettataa heen miijo wonde so rewɓe udditiima, worɓe ina njiyloo ɗum en e nder laabi. Gila e ƴeewndo makko e renndo Ejipt o hollitii wonde worɓe e rewɓe ngonaa e waawde feeñninde rewɓe, sibu rewɓe ko naafigaagal, worɓe ina ŋakki jikkuuji e neɗɗaagal. O wiyi e oon sahaa nde renndo ngo gollotoo ko e laawol, seeɗa-seeɗa ina janngina rewɓe e moƴƴinde jikkuuji worɓe. Ko nde renndo ngoo moƴƴinaa tan rewɓe mbaawi waɗde feere mbele ina njuula walla alaa.

Teegal

taƴto

Malak winndii ko heewi ko fayti e hakkeeji dewgal rewɓe e nder leydi Ejipt. Ndeeɗoo haala ina jeyaa e haala feministe ɗe o joginoo e humpito makko maantinngo. Ko gorko makko jogii rewɓe ɗiɗo addani mo salaade no feewi dewgal keewngal. E nder winndannde makko tiitoonde “Or Co-Wives”, o miijii ko dewgal keewngal woni “gaño maayɗo rewɓe” 182 O miijii wonde ina foti waɗeede mbayliigu mawngu to bannge dewgal ; dewgal keewngal ina foti joofde, worɓe e rewɓe fof ina poti waawde seertude, duuɓi ɗi rewɓe resndata ɗii ɓeydotoo ko famɗi fof sappo e jeegom. O wiyi wonde ɗeen peeje fof ummorii ko e miijo wooto cakkitiingo : yiɗde ina foti wonde hujja dewgal fof.278 Malak ina yeddi miijo dewgal gonngal e dow dalillaaji faggudu, woni gorko ina resnda debbo ngam kaalis mum tan . O walliti kadi e hujjaaji makko ngam haɓaade dewgal ko yaawi, o wiyi wonde rewɓe resndaaɓe ko yaawi ina keewi heɓde histeria.

Jaangirde

taƴto

Malak yiyri ko moƴƴitingol jaŋde ina jeyaa e ko ɓuri moƴƴude e caɗeele keewɗe ɗe rewɓe njogori dañde. E nder binndanɗe makko, o hollitii wonde kala suka debbo mo alaa fartaŋŋe yahde e timminde jaŋde, o waɗtaama ko boni.O renndini ngool miijo e goɗɗo oo

Politik

taƴto

Malak ƴetti feere e miijooji mum, o fuɗɗii juɓɓule e ɗaɓɓude golle politik. Gooto e golle makko politik ko jokkondirde e rewɓe ummoriiɓe leyɗe goɗɗe. O sosi Dental Jaŋde Rewɓe, ngal renndini rewɓe Ejiptnaaɓe e rewɓe aarabeeɓe e Oropnaaɓe woɗɓe.Malak caggal ɗuum sosi sarwiis cellal ɓuuɓɗo tuugiiɗo e Croix-Rouge e duɗal infirmiyeeji rewɓe e nder galle mum. Ina jeyaa e golle politik ɓurɗe teeŋtude ɗe Malak waɗi, ko hollirde porogaraam toɓɓe sappo ngam moƴƴinde rewɓe e nder Asaambele sarɗiiji Ejipt e hitaande 1911.O hollitii toɓɓe joy ko fayti e no jaŋde foti moƴƴineede: ina foti jogaade njiimaandi diine; ina foti ɗaɓɓireede haa e duɗal leslesal; ina foti wonde heen laaɓal, nehdi sukaaɓe, ballal gadanal, e faggudu ; ina foti waɗde heen heblo rewɓe e golle infirmiyee e janngingol ; e nde foti udditaneede rewɓe fof ngam jaŋde toownde.O naamndii sariyaaji e ɗee toɓɓe fof. Toɓɓe joy keddiiɗe ɗee kolliri ko hakkeeji rewɓe woɗɓe ko wayi no duuɓi dewgal e udditgol.Hay so tawii ndeeɗoo fedde nde yejjitaani ɗum, ko yeru mawɗo wonande debbo ƴettuɗo golle feminism e nder dingiral politik.

Maayde e ndonu

taƴto

Malak maayi ko e rafi grippe tawi ina yahra e duuɓi 31 ñalnde 17 oktoobar 1918. Janngugol makko ina tawtoree fedde rewɓe e ardiiɓe laamu.Ñalnde jeeɗiɗaɓere maayde Nasif, Huda Sha'rawi waɗii siftorde woɗnde, tawi ina jeyaa heen... miijotooɓe rewɓe ɓurɓe heewde Nabawiyya Musa e May Ziadah.Nde Nasif acci ndonu doole, siftorde ɗum e yontaaji mum fof, yi’annde makko keeriinde e rewɓe maayii e makko, Sha’rawi wonti miijotooɗo rewɓe ɓurɗo mawnude e oon sahaa

Teskorɗe

taƴto

^ Brockett, Adrian Alan, Jannde e nder binndanɗe ɗiɗi Qur’aana

^ Juppude haa: a b c d e f g h i Kader, Soha (1987). Rewɓe Misra e nder renndo waylotoongo, 1899-1987. Haayre: Lynne Rienner bayyinoowo. ISBN 9780931477478.

^ Juppude haa: a b c d e f g h i j k Ahmed, Leyla (1992). Rewɓe e jinnaaɓe e nder Lislaam: ɗaɗi daartol jeewte jamaanu. New Haven, Konnektikut: Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Yale. ISBN 9780300055832.

^ Juppude haa: a b c d e Yuusuf, Reina (Duunde 2011). "Malak Hifni Nasif: kaaldigal jowitiingal e ajenda rewɓe hakkunde Oropnaaɓe e Koloñaal en". Jaaynde ganndal rewɓe Fuɗnaange hakkundeejo. 7 (1): 70-89. 2011.7.1.70. 2011.7.1.70. S2CID 54006889.

^ Juppude haa: a b Badran, Margot (1995). Feminist en, Islaam, e leñol: jinnaaɓe e waɗde Ejipt hannde. Princeton, New Jersey: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Princeton. p. 54. ISBN 9780691026053.

^ Golson, Emili; Yuusuf, Luubina; Gese, Amanda (2014). Feewde, saraaji, e woɗɗitaade Tahrir: Rewindaade kollitooje peeñɗe e mbaydi Ejipt. Newcastle dow Tyne: Jaaynde annduɓe Cambridge. p. 78. ISBN 978-1443859165.

^ Margot Badran (1988). "Yi'annde rewɓe nder binndi rewɓe Ejiptnaaɓe tato nder karniwol". Bulletin (Fedde Angalteer ngam janngude Fuɗnaange hakkundeejo). 15 (1-2): 13-14. Doi:10.1080/13530198808705469.

^ Jump up to: a b c "REWƁE ARƊI", Rewɓe e jinnaaɓe e nder Lislaam, jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Yale, pp

^ Baron, Beth (1989). "Udditgol e fuɗɗoode teeminannde noogasɓiire Ejipt: miijooji kuuɓtodinɗi e maandeeji". Jannde Fuɗnaange hakkundeejo. 25 (3): 370-386. Doi:10.1080/00263208908700787. ISSN 0026-3206.

^ Yuusuf, Hoda (2011). "Malak Hifni Nasif: Kaaldigal e ajendaaji rewɓe hakkunde Oropnaaɓe e koloñaal en". Jaaynde ganndal rewɓe Fuɗnaange hakkundeejo. 7 (1): 70-89. 2011.7.1.70. ISSN 1552-5864. 2011.7.1.70. S2CID 54006889.

^ Jump up to: a b ناصف، ملك حفني (1909). النسائيات. Hinndawi.

^ Yuusuf, Hoda (2011). "Malak Hifni Nasif: Kaaldigal e ajendaaji rewɓe hakkunde Oropnaaɓe e koloñaal en". Jaaynde ganndal rewɓe Fuɗnaange hakkundeejo. 7 (1): 70-89. 2011.7.1.70. ISSN 1552-5864. 2011.7.1.70. S2CID 54006889.

^ Juppude haa: a b Baron, Bet; Keddie, Nikki R. (1991). Rewɓe e nder daartol Fuɗnaange hakkundeejo ina mbayla keeri e nder jinnaaɓe e jinnaaɓe. New Haven, Konnektikut: Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Yale. ISBN 9780300056976.

^ Juppude haa: a b c d Shakri, Omnia (1998). “Yumma’en jannguɓe e fijooji ndarnaaɗi: nehdi ɓikkoy nder Misra 126–170”. E nder Abuu-Lugood, Lila (ed.). Waɗde rewɓe : feminism e jamaanu e nder Fuɗnaange hakkundeejo. Princeton, New Jersey: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Princeton. ISBN 9780691057927.