Hay jooni eɗen njokki e nder yewteere kulle muumuteeje

Hannden njewteten ko faati e noora (won wiyooɓe nooda maa ŋata maa gilaŋeeru).

Nooda ko mummunte ɓurɗo waawude wuurde e nder ndiyam,

Holko nooda ñaamta?

Ina ñaama liƴƴi, e kulle ladde keewɗe, kala ko ɓadii maayo ngo noobi koɗi e mum, ina ɗaɓɓa ko yara, tawa noora ina suuɗii ley, so kullel ngel heddike e wedditaare, noora hawtoo wippoo ngel loƴa e nder ndiyam ɗam ñaama.

Nooda ronkataa ñaamde hay neddaŋke,

Holno fotti duuɓi nooda waawi wuurde?

Nooda ina waawi wuurde haa duuɓi 70 yahde 100,

Noodi holɗin ɓuri hulɓinaade?

Noodi guurɗi e nder maayo Nil ɗin ɓuri heewde bone.

Holno nooda dañirta ɓiɓɓe?

Nooda ko huunde ɓoccinoore hono no

Gertooɗe nih (cofe),

So nooda ina ɓoccina mba yaltan e nder ndiyam, mba fewnoya nokku ɗo mba wonata haa mba ɓoccina. Nooda ina waawi ɓoccinde ko fotti boofooɗe 50. Nde mba ɓoccini, mba yiiltoo to maayo tawa woɗɗaani no feewi e nokkuure boofooɗe mba aynita sabu ina heewi kullon ngokkon, yeru eleldu (sagariwal) ngaroohon ngujja boofooɗe ɗee ñaama.

Ɓikkon kon so timmii kon pusa boofooɗe ɗee hono colli nii kon njalta kon ngona e sirkude haa noora neeniraawa mba nana arana kon, naastina kon nder kuundagal mabba hoota e ndiyam. Ɗum tawan ɓiɓɓe ina mbaawi yinaade.

Mbele nooda ina yaawi E yahdu?

So nooda ina e nder ndiyam ina waawi yaawnaade haa 24 ma 30 km h.

Mbele nooda ina waawi ɓooyde caggal ndiyam?

Alaa ina tiiɗi nooda yawta waktuuji ɗiɗi caggal ndiyam.

Holno teddeengal nooda fotti?

Nooda teddeengal mum ina yotto ha 400/ 1000 kg.

Kaɓirɗe nooda ko kaɓirɗe muusɗe jogiiɗe doole ñanguuɗe no feewi,

Nooda ina jogii ñiiƴe 54 ñannguɗe no feewi so ŋatii no haaɗi sanne, weeɓataa woppude ko ŋati koo.

Katin e ɗen ñiiƴe wootere kala solnde ina lomto(watito) haa laaɓi 45.