Rabi’a al-ʼAdawiyya al-Qaysiyya (aarabeeɓe: رابعة العدوية القيسية; c. 716 – 801 CE)[1] ko juulɗo aarabeejo, gooto e aranndeeji suufiyankooɓe, kadi ko neɗɗo diine mawɗo.[2] O anndiraama e won e nokkuuji e winndere ndee ko Hazrat Rabiya Basri, Rabiya Al Basri walla tan Rabiya Basri.[3]

Rabia Basri
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuUmayyad Caliphate, Abbasid Caliphate Taƴto
Inditirdeرابعة العدوية القيسية‎ Taƴto
InndeRabia Taƴto
Innde ɓesnguBasri Taƴto
Ɗuubi daygo710s Taƴto
ƊofordeBasra Taƴto
Date of death801 Taƴto
Place of deathBasra Taƴto
Place of burialal-Hasan al-Basri cemetery Taƴto
WoldeArabic Taƴto
Sana'ajipoet, philosopher, mystic, writer Taƴto
Field of workSufism, poetry Taƴto
Lifestylemysticism Taƴto
DiinaSufism Taƴto
Copyright status as a creatorcopyrights on works have expired Taƴto

Nguurndam

taƴto

Ko seeɗa tan anndaa e nguurndam Rabiʿa, teskiima Rkia Elaroui Cornell.

Hol humpitooji daartol potɗi anndeede e binndanɗe gadane ko fayti e Rabi‘a ? No mbiyru-ɗen dow nii, ina famɗi no feewi so wonaa tabitinde wonde debbo juulɗo ko asket e jannginoowo ina wiyee Rabi’a al-Adawiyya walla Rabi’a al-Qaysiyya (innde Adawiyya firti ko leñol mum, innde Qaysiyya ndee firti ko leñol mum). ) ina hoɗi e nder wuro Basra to fuɗnaange Irak walla saraaji mum, e teeminannde jeetaɓiire caggal iisa. [...] Ñalngu jibinannde 717 CE e ñalngu maayde 801 CE jaɓaangu nguu ummorii ko e yontaaji garooji no feewi kadi iwdi ñalɗi ɗii laaɓtaani.[4]

Cornell ina jokki e teskaade wonde ko winndooɓe Basran ɗiɗo adanɓe ciftori mo.[4] "Sabu ɗuum, ɓe nganndiino innde makko. Ngol innde nokkuyankeewal ko seedantaagal ɓurngal moƴƴude ngal min njogii wonde Rabi'a ina woodi tigi rigi."[4] O winndi kadi, "Haa hannde, alaa binndol gollal jokkondirngal e timmal to Rabi’a Al-Adawiyya.”[4]

Ko wonaa ɗum koo, daartol Rabiʿa ina ɓeydoo mawnude e nder teeminanɗe, hagiography mawɗo ina ƴellitoo. Attar mo Nishapur, seniiɗo e yimoowo suufiyanke mo wuuri ko ina wona teeminanɗe nay caggal ɗuum, siftinii daartol ganndiraaɗo hannde e nguurndam mum puɗɗagol.[5] Heewɓe e hagiographies makko ina kollita mo huutoraade binndol walla filosof tropes ɗo o, hono no banndiraaɓe makko Kerecee’en nii, o holliri yimɓe diineeji idealized.[4]