Saiza

Saiza Nabarawi
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuMisra Taƴto
Inditirdeسيزا نبراوى Taƴto
Ɗuubi daygo24 Duujal 1897 Taƴto
ƊofordeCairo Taƴto
Date of death24 Colte 1985 Taƴto
WoldeEgyptian Arabic, Faransinkoore Taƴto
Sana'ajijournalist, writer Taƴto

Nabarawi,(Aarabe Misra: سيزا النبراوى) kadi ina winndee Siza Nabrawi walla Ceza Nabarawi, (jibinaa ko Zainab Mohamed Mourad Nabarawi, Arab Misra: زينب محمد مور النبراوى), (1897–1985) ko jaayndiyanke Misra haa jooni o wonti jaayndiyanke mawɗo jaaynde wiyeteende L’Egyptienne.

Nguurndam adanɗam

taƴto

Saiza Nabarawi walla Siza Nabrawi jibinaa ko Zainab Mohamed Mourad Nabrawi, e nder galle ummoriiɗo Nabaruh e nder diiwaan Dakahlia leydi Misra, kadi ko banndiraawo doktoor mawɗo Misra biyeteeɗo Ibraahiima Nabarawi.[1] Adila Nabarawi, banndiiko mo woɗɗaani, ƴetti mo, o nawaa Pari ngam janngude.

O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Versailles, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Saint Germain des Pres to Pari. O neldaa Misra kono o jokki jaŋde makko to duɗal Farayse, duɗal Les Dames de Sion to Alexandrie. Nde yumma makko resnduɗo mo wari hoore mum, Nabarawi ko Muhammadu Murad e Fatma Hanim, jibnaaɓe makko jibinaaɓe. O salii ɓe, o hoɗi e mawniiko yumma e nokku maɓɓe. Huda Shaarawi, sehil yumma mum resnduɗo ɗum, haa jooni ina yiɗi Nabarawi e nder cukaagu mum, o walli mo haa o wonti daraniiɗo rewɓe tiiɗɗo.[2]

Nguurndam caggal

taƴto
 
Ceza Nabarawi

Golle mawɗe ƴaañɗe e nder nguurndam Saiza Nabarawi walla Siza Nabrawi mbaɗii nde o haɓata e mbaydiiji e mbaydiiji koppi ɗi rewɓe heewɓe mbaɗata. E hitaande 1923, nde o arti e batu 9ɓo kawtal hakkunde leyɗeele ngam suɓaade rewɓe to Rome, kanko e Sha'rawi ɓe itti wutteeji maɓɓe e wuttulooji maɓɓe to gartirgol otooji jamaa.[3]

O winndi kadi ko fayti e ittugol makko e noddaango tataɓo parlemaa e lewru marse 1925 e nder winndannde makko ‘Double Standard’. E nder pecce makko o teskiima no o jaɓaaka naatde e parlemaa ko fayti e jeytaare Ejipt. O hollitii no rewɓe ardiiɓe teeŋtuɓe naatirta e nder jamaanu nguu, tawa wonaa gardiiɗo jaaynde jaajnde. Sarcasm makko e konnguɗi makko laaɓtuɗi mbaɗti Nabarawi e binndoowo moƴƴo e debbo.[citation needed]

Dental rewɓe Misra

Nabarawi e Shaarawi ko kamɓe ngoni sosɓe fedde rewɓe Misra nde noddi hakkeeji politik wonande rewɓe Misra. Ko nde bayyini wiyeteende L’Egyptienne, jaaynde EPU, nde Nabarawi feewni. O sosi kadi Goomu Rewɓe ngam haɓaade yimɓe. Nabarawi hokki nguurndam mum ngam haɓaade rewɓe e tawtoreede batuuji rewɓe hakkunde leyɗeele, o haali no feewi ko fayti e potal rewɓe e worɓe.[4]

E nder batu 11ɓo kawtal hakkunde leyɗeele ngam suɓaade rewɓe, o noddii yo ɓe yuɓɓin batu gadano rewɓe fuɗnaange, noddaango ngo Nour Hamada jaabtii, yuɓɓini ɗum to Damas e hitaande 1930.[5] O suɓaama e nder Diisnondiral Fedde Adunaare Demokaraasi Rewɓe e hitaande 1953.[6]

Gooto e jannginooɓe Nabarawi, hono Sa’d Zaghlul, ƴeewtindorii ko feewnude mbaydi mbaylaandi ndii e mbaadi ndi wonaa njuɓɓudi mbaylaandi tigi-rigi. Nde ɓuri huutoreede ko no feggere waɗnde ngam suɗaade yeeso tan. Miijooji makko ina cifa ƴellitaare gila e veil haa e veil mo Nabarawi tawtoraa.[7]

Tuugnorgal

taƴto

^ الموسوعة الثقافية: إبراهيم النبراوي من أنجب الجراحين (.... ــ 1279هـ ,... ــ 1862م ) Ɗaɓɓitaama ñalnde 6 mars 2016 to masiŋ Wayback

^ Badran, Margot. Udditgol dame: Antoloji binndol rewɓe aarabeeɓe (Ed. ɗiɗmo). Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana. p. 279.

^ Sinklaar, M. Teya. Rewɓe gollotooɓe: Yiyngooji winndereeji e miijooji golle e jinnaaɓe. Routledge. p. 107.

^ O'Konnor, Karen. Jinnaaɗo e Ardorde Rewɓe: Deftere Ƴeewndo. Jaayɗe SAGE, Inc. p. 37.

^ Penny A. Weiss, Megan Brueske: Manifestooji rewɓe: Jannguɗo binndanɗe winndereyankooje

^ "Goomu kuuɓtodinngu Fedde Adunaare Demokaraasi Rewɓe". Ko Gooto! Ngam Potal, Ngam Weltaare, Ngam Jam (Ciimtol). Fuɗnaange Berlin, Fuɗnaange Almaañ: Fedde Adunaare Demokaraasi Rewɓe. 1953. Kelle 264 haa 265. Heɓtinaama ñalnde 23 noowammbar 2023. – e laawol ASP: Rewɓe e dille renndo (ina ɗaɓɓi abonmaaji)

^ Baron, Beet (2007). Misira ko debbo: Ngenndiyaŋkaagal, Jinnaaɗo, e Politik. Jaaɓi-haaɗtirde Kaliforni.