Sikiye (kañum ne Sikiye, Sikiay, Sikiey ) ko wuro Songhai, sara Namaro e nder leydi Niiseer. Sikié woni nokku ɗo konu laamu Songhai foolnoongu e gardagol Askia Muhammed Gao, joɗɗini base mum en e yaakaare wonde konu Maruk ina waawi rewde.

Sikié
village
LesdiNiiser Taƴto
Nder laamooreNamaro Taƴto
Located in or next to body of waterMaayo Jaaliba Taƴto
Jonde kwa'odineto13°38′1″N 1°50′58″E Taƴto
Map

Tariya

taƴto
 
Sikié

Sikiè ina jeyaa e nokkuuji ɗo laamɗo Askia hoɗi caggal nde laamu Songhai yani e hitaande 1591. E cakkital teeminannde 17ɓiire, Sikiè ina jeyaa e laamu Ginde Marieizé, laamɗo Namaro.[1][2][1] 3]

Geografi

taƴto

Wuro ngo, ngo mawɗo aadaaji ardii, ina woni hedde kilooji 16 to fuɗnaange-rewo Namaro jeyaaɗo e departemaa Kollo to diiwaan Tillabéri to leydi Niiseer. Sikiè woni ko e bannge ñaamo Maayo Niiseer . Wurooji mawɗi nder nokkuure nden hawti bee Karma haa woyla-fuunaange e Yonkoto haa woyla-fuunaange.[4] Leydi taariindi Sikié ina waɗi ɓulli mawɗi e ɓulli maayo.[5]

Faggudu e Renndo

taƴto

Hoɗɓe heen ɓuri heewde ko remooɓe remooɓe maniok, puɗi e maaro. Ɗee geɗe ɓuri yeeyeede ko e gure koɗdiiɗe Namaro, Boubon e Karma . E hitaande 2013, fedde jom jawdi en ummoriiɓe Malesi ina anniyii sosde nokku ɗo jawdi ndariindi woni 766 ektaar to Sikié e gure koɗdiiɗe Yonkoto.[6]

Tuugnorgal

taƴto

Sere de Rivières, Edmond (1965), Daartol Nijeer, Pari: Berger-Levrault, pp. 74-75

Boubon, Hama (1967), Daartol aadaaji yimɓe. Les Zarma-Songhay, gonndigal Afriknaajo

Sere de Rivières, Edmond (1965), Daartol Niger, pp. 74-75, ƴettaa ko 17-04-2021

ReNaLoc (2014), Repertoire ngenndiijo nokkuuji (ReNaLoc), Duɗal ngenndiwal limtooji leydi Niiseer, p. 466

Verdure (1993), Eɓɓoore ƴellitgol verdure Karey Gorou. Geɗe ƴeewndo (PDF), ciimtol udditgol.jica.go.jp: Fedde Japonnaare Gollondiral hakkunde leyɗeele, pp. 26–27, ƴettaa ko 2021-04-17