Alqur'aana: Ceertol hakkunde baylitte

Content deleted Content added
m r2.7.1) (Robot: Modifying ko:꾸란
No edit summary
Gorol 225:
O daali kadi: “Si goɗɗo e sirkuɓe ɓen faabinike ma, faabo mo haa o nana haala Alla kan” (Attawba 6). Ɗum non ko faandaa e “haala Alla” e ndee simoore ɗoo ko Alqur’aanaa.!
 
Alquraa’naare nden hino feccii e:
 
 
Simooje (aayaat):
 
Simoore (aaya): ko hawtitannde konnguɗi jokkondirɗi yoga e yoga haa ka Alla yiɗi yo ɗi taƴu ɗon. Simooje Alqur’aanaare ɗen hino feccii hakkunde makkayankooje e madiinayankooje, tippude e saa’i jippagol majje on: jippiiɗe ɗen ko adtii Fergu Nelaaɗo ko makkayankooje, jippiiɗe ɗen ɓaawo Fergu ko madiinayankooje hay si hawrii hinaa ka saare Madiina ɗe jippii. Simooje Alqur’aanaare ɗen hino yottii (6236), sennditiiɗe e corteeji (suwar) 114.
 
 
Corteeji (suwar):
 
cortewol (suura): ko hawtitannde simooje hara hiɗe mari ka ɗe fuɗɗi e ka ɗe haaɗi, ko ɓuri famɗude e cortewol ko simooje tati.
 
 
Juzu’u walla Juju’u (geɓal):
 
Aquraanaare nden hino hawtiti juz’uuji 30, juz’u kala hino hawtiti e hizibaaji 2. juz’u e hizibe ɗiɗi non hiɗi mari maande ko ɗi anndiree ka kaamiluure.
 
 
Hizibe walla Hijibe:
 
Ko feccere e juzu’u, Alqur’aanaare nden hino hawtiti hijibaaji 60, ɗum hawra juz’uuji 30.
 
 
b. Senndannde corteeji (suwar) ndin:
 
 
corteeji Alqur’aanaare nden hino senndii e nooneeji ɗiɗi:
 
-Senndannde jippagol corteeji ɗin: corteeji Alqur’aanaare (114) ɗin hino senndii hella ka saa’i tellagol majji e Nelaaɗo, hakkunde corteeji makkayankooji e madiinayankooji:
 
 
Corteeji makkayankooji ɗin: corteeji Jippiiɗi ɗin ko adtii Fergu Nelaaɗo ngun ko makkayankooji, nden dumunnde ko heede duuɓi sappo e tati (13), hino ka Alqur’aanaare heede corteeji 82 makkayankooji, hiɗi maandoree ka tiitooɗe:
 
1. Yeewtugol fii fiyakuuji finnde diina (wootinɗinal) e fii laahara.
 
2. Qissaaji annabaaɓe ɓen.
 
3. Wennjugol sirkuɓe ɓen e huncugol majjere mae nden.
 
Hiɗi maanndoree hella ka tafoodi haala:
 
1. Raɓɓiɗugol simooje majji e jallugol konnguɗi e raɓɓiɗugol yeewtere (al iijaaz).
 
2. Hino heewi e majji konnguɗi Yaa Ayyuh-annaas e Kallaa, e simooje sujudeeje ɗen.
 
 
Corteeji madiinayankooji ɗin: ko corteeji jippiiɗi ɗin ɓaawo Fergu Nelaaɗo ngun, hella duuɓi 10, hino ka Alqur’aanaare yeru corteeji cappanɗe tati e ɗiɗi (32) madiinayankeeji, hiɗi maandoree hella ka tiitooɗe majji:
 
wano yeewtugol fii:
 
1. Dewe ɗen e huuwondire ɗen (dewgal, ngeeygu).
 
2. Wennjugol yimɓe defte ɓen (Alyahuudu e Annasaara).
 
3. Huncugol gikku naafiqiiɓe ɓen.
 
Hella ka tafoodi konnguɗi:
 
1. Juutugol simooje majji ɗen.
 
2. (Yaa ayyuh-allaziina aamanuu).
 
 
-Sendannde mbaadi corteeji nden:
 
Attiwaalu: juutuɗi, ko ittanndema Baqara haa e cortewol Aaraafi ngol, ɗii ɗoo ko ɗi jeegoo jannguɓe ɓen hino luutondiri fii jeeɗiɗaɓol ngol, e hara Lanfaali e Baraa hawtidete nde wootere sabu anngal senndindirgol ɗi kannji ɗiɗi bisminnagol ngol, on say waɗa ɗi kannji ɗiɗi cortewol gootol, kaa hara ko cortewol Yuunusa ngol?
 
Ɗi inniraa Attiwaalu sabu juutugol majji on.
 
Almi’iina:
 
Ko corteeji hikkiiɗi Attiwaaluuji ɗin, ko ɗin fawnuɗi cimooje teemedere (100) maa hella ɗon, ittanndema cortewol Yuunusa ngol haa e cortewol Su’araa’I ngol.
 
ko ɗi noddiraa Mi’iina (teeminɗi) ko sabu ngol kala e majji hino fawni simooje teemedere (100).
 
Almasaanii: ko corteeji hikkiiɗi ɗin Mi’inaaji ɗin hara (tawa) hewtaali Mufassalaaji ɗin; ko corteeji arooji ɗin ɓaawo Su’araa’i haa ko adii cortewol Qaafi ngol. Ko ɗi inniraa Almasaanii ko sabu annabaaɓe ɓen e qissaaji maɓɓe ɗin hino fillitee e majji.
 
Almufassal: ko corteeji hikkiiɗi ɗin Almasaaniiji ɗin, ko corteeji raɓɓiɗuɗi ɗin, arannde majjji ko cortewol Qaafi ngol haa e cortewol Naasi ngol.
 
Ɗi inniraa Almufassal sabu ɗuuɗugol taƴanɗe ɗen hakkunde corteeji ɗin, ɗum ko bisminnagol ngol.
 
 
Arii e deftere Musnadu Addaramiiyu, immorii e Ibnu Mas’uud wonde Nelaaɗo maakii:
 
Juutuɗi (Attiwaalu) ɗin jeeɗiɗi ko yeru Tawreeta, teeminɗi (Al mi’iina) ɗin ko yeru Linnjiila, filfilinnaaɗi (Almasaani) ko yeru Zabuura, denndaangal Alqur’aanaare nden ɓaawo ɗum ɗoo ko ɓural.
 
 
c. ko haani anndude:
 
 
Ko adtii jippaade:
 
ko simooje arane ɗen ka cortewol Alaqi, gila simoore 1-5:
 
“Janngu e innde Joom maa, On taguɗo, o tagi neɗɗanke e heɗɗere. Janngu ko Joomi maa ɓuri teddude. On anndinirɗo karambol “kuɗol”. O anndini neɗɗanke ko o anndaano” (Alaqi : 1-5).
 
 
Ko sakkitii jippaade:
 
Hulee reento-ɗon e nyalaande nde ruttete-ɗon e mum ka Alla, hooti wonkii kala hunnanee (timminanee) ko ki faggitii, e hoore ɓe toonyoytaake” (Baqara: 281).
 
 
Cortewol ɓurungol juutude:
 
Ko cortewol Baqara ngol (nagge ngen).
 
 
Cortewol ɓurungol raɓɓiɗude ngol:
 
Ko cortewol Kawsar.
 
 
Simoore ɓurunde juutude:
 
Ko simoore “nyamaande nden” (Aayatul-dayni); ko simoore 282ɓiire nden e cortewol Baqara ngol.
 
 
Simoore ɓurunde raɓɓiɗunde nden:
 
Ko simoore cappanɗe jeegoo e nayaɓere (64) e cortewol Rawmaanu ngol.
 
 
Cortewol ɓurugol mawnude ngol:
 
Ko cortewol Faatiha ngol.
 
 
Simoore ɓurunde mawnude nden:
 
Ko simoore jullere nden (Aayatul-kursiyyu) e nder cortewol Baqara ngol.
 
 
Cortewol fotayngol e tataɓal (1/3) Alqur’aanaare nden:
 
Ko cortewol Ixlaasi ngol.
 
[[Catégorie:Alqur'aana]]