Alahajji Umaru Taal: Ceertol hakkunde baylitte

Content deleted Content added
Page créée avec « Ko hommbo woni Alahajji Umar Taal? Alahajji Umaru Taal maa Umar Taal maa Shayxu Tijjaani maa Alahajji Umar Fuutiyyu ko amiiru laamateeri lislaamuyankeeri e cernoojo hi... »
(Alaa ceertudi)

Waylitannde hono 10:16, 9 Siilto 2014

Ko hommbo woni Alahajji Umar Taal? Alahajji Umaru Taal maa Umar Taal maa Shayxu Tijjaani maa Alahajji Umar Fuutiyyu ko amiiru laamateeri lislaamuyankeeri e cernoojo himmuɗo e nder taariika Afirik Hiirnaange. O laatino geɗal Saydu Taal e sonnaajo maɓɓe Aadama Siisee (woɓɓe no wi'a Caam). O jibinaa hitaande porto 1797 e ngoo hoɗo Alowaar, takko Podor binnde Senegaaliwol, leydi Fuuta Tooro (Senegal hannde). Ko humodunooɗo e ɓee Tooroɓɓe ulamaa’uuɓe. Dewal timmungal e yankinaare ko yumma makko anndiraa accuno e makko batte tiiɗuɗo. O maakayno: “Mi accii Fuuta duhiiɓe buy fotondirɓe e ben am kono mi accaali hen suddiiɗo hewtitotooɗo yumma am.” Ko ka maɓɓe ɗon o heɓi needi e baŋŋe diina kan, o janngi ko kelɗi e no kelɗiri. On-tuma o sawri, o yahi Muritaniiyu e Uwalataa ka jaawiyaaji nantuɗi innde e oon saa'i, ɗi qaadiriyankooɓe ɓen huɓɓunoo. Kono ko ɓuri waɗude batte e makko ko hajjoygol ngol Makka e ko o weeroyi kon ka laamateeriiji diinayankooji Tooroɓɓe e Fulɓe e nder ngal laral Sudan. No fellitaa, o yahii Bornu o yiidii ɗon e El-Kanemi, o feƴƴii Misra, o ƴoogi ganndal e baŋŋe karamokooɓe ɓen to duɗal mawngal Al Ashar, ado o hewtude Makka e Madiina , o anndindiri ɗon e lamɗo Hejas on. No tanƴinaa, o weerii duuɓi sappo e ɗiɗi e nder leydi Sokoto ndin (Nayjiiriyaa fewndo hannde). Ko ɗon o wallifii ndee deftere makko ”Suyi’af al-sayd” e baŋŋe Muhammadu Beloo yeɗuɗo mo teddungal e mbarjaari, okki mo kadi sonnaaɓe ɗiɗo ɓii moƴƴuɓe. Goɗɗo on ko geɗaljo on lamɗo. O iwi ɗon o ari Hamdallaay ka Sayku Aamadu lamɗo Maasina. O jaɓɓoraa ɗon kadi teddungal e ɓaawo fantingol. E ndee saare Segu ka Bammbarankooɓe, lamɗo sanamunkeeɓe ɓen jaɓɓor mo ngayngu. Almaami Fuuta Jaloo kañun teddinno mo fota, newnani mo sincugol jaawiya, taalibaaɓe buy iwɓe Fuuta Tooro ko ɓuri kon mbatii mo. Seeɗa–seeɗa himme immanagol fii laamu e silmingol jamaaji jilii ɓernde makko. Hitaande porto 1850, o sinci ndee saare Dinngiraawii (leydi Gine hannde). Wonani mo “fergu”. Tatawii moolanaangii darnaa ka wona ardorde immannde makko nden. Alahajji Umar no dolnornoo ngol laawol Tijjaaniyaa newinngol dewal ngal, waɗungal uddital, newnanngal taalibaaɓe e jamaa on ɓadondirgol e waliiyu mun heɓa barki makko. Ɗun woni sabu jokkere enɗan kelɗunde, hawtunde haajuuji laamu e diina, heɓude ɓural e nder leyɗe Sudan ɗen. Duhiiɓe e suddiiɓe, sukaaɓe e ñeeñuɓe weltorii neweende ko woni e ngol laawol, ɓe felliti ko ɗon ɓure e polge heɓotoo. Jihaadi ndin Alahajji Umaru naati xalwa balɗe cappanɗe nayi. Ɓaawo mun, o yanani ka aranun ɗee leyɗe sanamunkeeje e ɗe lannaa silmude. O henndii ngal laral Bammbuk heewungal kanŋe e Kaarta ka Kulubaliiɓe Masasi; o jogii Ñooro hitaande 1854. O fewti non Hirnaange ka maɓɓe Fuuta Tooro ka taalibaaɓe makko buy iwrunoo tawti mo. Koneeli makko ɗin no sendanoo waɗaa pecce tati; fecco kala no joginoo calɗi tati kañun kadi. Adadu koneeli ɗin no hewtunoo daditii-dariiɓe guluuji cappanɗe tati. No jeyaa e maɓɓe seppooɓe yooɓiiɓe pinka, e ƴawɓe pucci yooɓiiɓe labbooji. Kono porto Faransi’en e qadiriyankooɓe ɓen woniraano accangol mo. Oo amiiruujo porto no wi’ee Federba nannganiino jooɗagol e leydi ndin, no himmannoo naatangol kadi leyɗe serindiiɗe ɗen Jaalibawol. Federba toɗɗaa wonugol guwerner senegaal hitaande porto 1854; o sinci Ndakaaru hitaande 1857. Taalibaaɓe Alahajji Umar ɓen alaa ngal rewraali fii henndagol ndee saare Madiina. Guuwe maɓɓe ɗen jonnaali ɓe kutu, ɓe hunndi tatawii ngii ɓay feere goo alaa. Ɓe sakkitori saakagol ɓay ndunngii, laaɗe Federba ɗen heɓi no hewtira hen, ukka taalibaaɓe ɓen conndi. O pottii ɗon, o jottoroyi Gemu binnde maayo ngon ka woɗɗitii Madiina. O etii naɓidugol e naareeɓe Muritaniiyu ɓen. Cuucal e ŋanaaku taliibaaɓe ɓen haɗaali Fedarba heɓude polgal e dow huutorgol boɓi raw-raw furooji ɗin kure mawɗe. Ko sabu ɗun fow, Alahajji Umaru nattiri doole mun ɗen Funnaange. O ahodi e Federba o tertike Senegaal; o hewti Ñooro, nden o giddani leyɗe Sahel ɗen, o jogii ngal laral mawngal ngal Jaalibawol hunnditi, ley e dow muuɗun, o watti e nder hen e nder laamateeri makko Ñaamina, Sansanding, o sakkitori Segu. Iwi e ɗun, o lamitori non ko lamɗo Maasina wallitanooki mo fewndo Madiina huuɓaa e ko on wernunoo kon lamɗo Segu, on sanamunkeejo, o huuɓi Maasina, o lanci saare Hamdallaahi nden, o wugganii Tummbuktu hitaande porto 1862. Timmoode makko Laamateeriwal ngal junndi mun yoni kiloomeeterji wuluure gila Funnaange naɓi Hirnaange, e hoore tuɗɗe mun catorɗe ɗen ko wa nii Dinngiraawii, Ñooro, Segu e Bannjagara, welaa tabintinde tentinii lurre tiiɗuɗe no funtinoo hen, tawti ɗun hubbuki ki alaa kattudi taalibaaɓe tooroɓɓe ɓen no addaynoo jiiɓoldu mettina ɓerɗe yimɓe leyɗe ɗen. Ɓen duumii e waɗugol gubali haɓa koneeli Alahajji Umar ɗin, e hoore bammbaraaɓe sanamunkeeɓe haɓɓuɓe hettay leydi baaba mun no renndina giiteeli wallitoo gubalinkeeɓe ɓen. Alahajji Umar etii ɗanningol giteeli ɗin, tawi kadi nayeewu jilike mo. Ñannde goo himo wanngora mbaɗɗateeri, o fotti e mayde nden, no tuumaa ko e hitaande porto 1864; no gasa hara o luttu e nder fammeere e ɗee pete Bannjagara. Woɓɓe kadi non no wi'a ko e nder hare wondude e leñol Dogon'en (Haaɓe Kaaƴe) hoɗungol e ɗen pete, o lutti. Maayde Alahajji Umar nden, e tigi-tigi on, haa haande ko jiɓi-liɓi. [Battane laamateeriwal Alahajji Umar ngal]

Aamadu mo Alahajji Umaaru heɓaali kutu jokkitagol ko ben mun eɓɓunoo kon, tentinii porto faransi’en hewtiino ka keeri haa naatii. Alaano no  Alahajji Umar huɓindora tabintina laamateeriwal mawnirngal non, tawi e hoore ɗun o heɓanaali ɗun saa’iiji yonuɗi. Pellet eɓɓoore makko nden no himmunoo sincugol laamu diinayankoowu ngu doole waawaynoongu  sakkagol porto'en taƴa laawol maɓɓe, hiwa leyɗe ɓaleeɓe. Alahajji Umar Fuutiiyu no herornoo ganndal yaajungal, hakkil timmuki e  pehinaaku banŋe ɗowoodi e konu ngu ɗuuɗaa nanndo.