Seek umar taal: Ceertol hakkunde baylitte

Content deleted Content added
Seek Umar Taal ko koowoowo diine jibinaaɗo to Halwaar. Omo jeyaa e sarɓe diine Lislaam e nokku hirnaange Afirik oo. Ko o ganndo diine e golwole.
(Alaa ceertudi)

Waylitannde hono 06:31, 9 Morso 2015

Ɗo o jibinaa, pele makko gadane

Seek Umar Taal jibinaa ko 1794 to Halwaar, saraaji Podoor. O naati Tijjanaagal law, tee alaa ɗo o ɗannanaaki ngam ɗaɓɓude ganndal. O fuɗɗorii fof ko Hamdallaay (Mali) e hitaande 1927, caggal ɗum o fayi Sokoto (Niiseriyaa) to Muhammed Bello, mo o tawi ina woni e laamaandi mum njooɗndi njuɓɓudi sanne. O ummii ɗoon o yaaɓani Makka. O yettoyii Makka ko e hitaande 1828. Ko toon o heɓi tiitoonde kaliifu tijjanaagal wonande Sudaan (noon aarabeeɓe mbiyatnoo Afrik hirnaange hannde oo) e juuɗe Seek Muhammed el Gaali, jahdiiɗo Seek Tijjaan. Ndeen o yahi haa duɗal jaaɓi haaɗtirde biyeteengal Al-Azhaar. Ko toon o ɓenndini feere makko umminde jihaadi so o artii.

Ko ɗum tagi, nde o artunoo tan, o yaaɓani sañde geese jokkondire teeŋtuɗe ngam huccande fellannde diine. O idorii fof ko resde ɓiy laamɗo Bornu e ɓiy Ahmed Bello, laamɗo Sokoto. Ko ndeen nii laamuuji gaadanteeji ɗii puɗɗii faayde sabu ƴellitagol jaawngol hoodere makko. Ko ɗum tagi, nde o ruttii Hamdallaay, Aamadu Seeku jaɓɓaaki mo no feewi. To Segu boom, laamɗo sanamiijo biyeteeɗo Ceefolo, jaggu mo, soki mo, sibu mum yiyde e tiimngal wileeɓe mum, wonde bone njogori ummoraade ɗum ko e oo ceerno mo jookodtaako. Hay nder Fuuta Tooro, leydi ɗo o jibinaa ɗoo, seerenɓe ardinooɓe ɗoon ɓee, ina kuli mo, ndeentii mo, nde tawnoo ɓeen, gila liɓi satigaagal e hitaande 1776, laamu mum en won ɗo yettaaki to bannge potal hakkunde juulɓe, sibu renndo ngoo ɓurnoo tuugaade ko e pecce kinɗe. Ndaa laawol Seek Umar al Fuutiyyu addi ngol, tuugii ko e potal e nuunɗal nder renndo kam e ɓiyngu yummaagu hakkunde juulɓe fof.

Ko Fuuta Jaloŋ dee o dañi jooɗoyaade. O sosi ɗoon duɗal. O fuɗɗii waajuuji (jeeyngal) makko ko e hitaande 1841 e fawaade e laawol sunniyeewol e laawol maalikeewol e suufiyeewol. E hitaande 1845, o tacci Siin Saalum e Bowaal e Kayoor ngam hootde cuuɗi maɓɓe. Nde tawnoo omo addori daraja toowɗo, hankati almudɓe ngoni tan e arde ina tarbikinoo ɗo makko ɗoo, kam e karbiyankooɓe jeyaaɓe e Fuuta Tooro. Ko ɗum addani Almaami sikkitaade mo nde o arti Fuuta Faloŋ omo ardi e mbeefeegu almudɓe e koninkooɓe, ɗaɓɓiri mo yo o luɓor ɗum laamaandi mum.

O eggi. E hitaande 1848 o waɗi tuddunde makko hidiinde ɗo Dinngiraay ɗoo, (e dow leyɗe ɗe o soodi e laamu Tammbaa). Oon sahaa omo wondi e ujunaaje ujunnaaje almuudo e kooninke ummoriiɓe e jookli diiwaan oo kala. Ɓe ngoni e soodde petelaaji e komersaaji Engele en to leydi ina wiyee Siyeraa Leyoon, wondude e weleede laamu Angalteer, njiɗnoongu gallinde feere Farayse yiɗde jiimde Afrik hirnaange.

Fellannde diine

E hitaande 1850 o ummini fellannde diine caggal nde laamɗo biyeteeɗo Tammbaa oo yani e makko, ngam telɓinde ƴellitaare faayiida makko e nokku hee. Ɓooyaani konu diine larwii laamuuji bambarankooɓe e manndinkooɓe keewɗi. O heɓti Ñooro, laamorgo laamu Masasi e hitaande 1854 caggal wolde mawnde. Duuɓi ɗiɗi pawtii heen o heɓti laamu bammbara mbiyeteengu Kaarta. Hankadi konu makko ina ɓeydoo yimɓe e coftal e semmbe fof. Bakkel nattii woɗɗude. Kono, koloñaal bonɗo biyeteeɗo Federba ina waɗti e makko hakkille.

Federba, nde waɗaa guwerneer e hitaande 1847 tan, yaaɓani ko mahde foor (tuddunde hanndaande), e nanondirde e haɓɓondirde e laamɗo Kaaso. Oon laamɗo noon, nde tawnoo ko juulɗo, Seek Umar mettini heen no feewi. O ummanii haɓde e oon laamɗo Kaaso.

Pelɓondiral makko gadanal e Federba waɗi ko e hitaande 1857, nde konu Seek Umar, fotde 25 000 kooninke, uddata Madiina (nder dowla Kaaso) fotde lebbi tati e balɗe jeeɗiɗi. Oon sahaa reennoo poosto Madiina oo ko tuubaako jilluɗo ina wiyee Pool Hool. Wonnoo faandaare konu Seek Umar ko uddude koninkooɓe Farayse ɓee e nder poosto hee haa ndunngu, tawa ɓe keyɗii, ɓe ɗomɗii. Kono uddo ngoo fof e juutde, ɓeen nangtii.

Kono, ɗo gardiiɗo foor oo laaratnoo jebbilaade ɗoo tan, hawri Federba suppitiima, ari, ina ardi e 500 kooninke tawi heen 100 ko raneeɓe. Nii woni ɓe ndiiwi konu Seek Umar, ɓe udditi foor oo. Federba e Seek Umar ciifondiri nanondiral deeƴre ngal juutaani balɗe, e hitaande 1860.

Caggal nde konu Seek Umar heɓti denndaangal laamuuji bambarankooɓe (Segu heɓtaa ko e hitaande 1861), Seek Umar raaŋani Hamdallaay, laamorgo Maasina. Ɗoo woni wolde ɓurnde mawnude nde konu Seek Umar haɓaa. Addi wolde ndee, ko laamɗo juulɓe gonnooɗo ɗoon oo, mooli laamɗo Segu, keefeero ina wiyee Bina Aali walla Aali Woyteela. Won mawɗo gooto wiyi en wonde ina jeyaa e ko addi ndee hare wonde "laamɗo Segu oo won konngol wiynoo Seek Umar, Seek Umar riddi mo, wiyi so wonaa o haalana ɗum hol sabaabu omo wiya ɗum ko o wiyi ɗum koo, o tuuba o naata diine Lislaam. Nde oon moolii to Aamadu mu Aamadaa, Seek Umar ari haa yettii wuro ngoo, nuli e makko yo o tottu ɗum mo o mooli oo, walla o tuubna ɗum. Oon ne wiyi Seek Umar, ɓayri oon mooliima e mum, waawaa mooltude ɗum, sibu ina anndi so Seek Umar heɓii mo ko baroowo mo. Ɗoon ɗo ɓe ngoni e haala gasaani, tawi koninkooɓe Seek Umar, haa arti noon e Fuutankooɓe ɓee tawi ñaññii, peetii njani e wuro hee. Hamdallaay yani ñalnde 16 marse 1852". Kono maayɓe keewii, fotde 70 000 fittaandu. Daaɗe Aamadu Mu Aamadu e Aali Woyteela coƴƴaa.

Ɓe neldi konu ngam heɓtude Tummbuktu, kono ɓe ndonkani. Kaɓɓondiral konuuji fulɓe e safalɓe Kunta en e Bammbara en njani e konu Seek Umar. Oon sahaa tawi laamu makko yaajii sibu tuggi ko Mali haa Gine haa Senegaal. Kono caggal wolde Hamdallay konu jihaadi nguu waasii yimɓe heewɓe, tee ɓe tampii, ɓe ndañaani fooftaade ngam safrude ñawanɗe maɓɓe e yuɓɓitinde konu, tawi ɓe njanaama. Seek Umar kadi tawi nulii Alfaa Tijjaan, ganndo golwole, gooto e ardinooɓe konu makko yo yah yiyloyaade koninkooɓe. Oon nde artata, tawi, ñalnde 12 feebariyee 1864, Seek Umar wirniima e kaaƴe Bañnjagara. Alfaa Tijjaani Aamadu Taal lomtii mo e ngardiigu laamaandi ndii, sompi laamorgo mum ɗo Bañnjagara ɗoo. Ɓiyiiko (Ɓiy Seek Umar Taal) biyeteeɗo Aamadu Seeku oo noon laamiima Segu haa nde koloñaal itti ɗum ɗoon e hitaande 1893.Texte en indice Iwdi