Saydu Nuuru Taal: Ceertol hakkunde baylitte

Content deleted Content added
Page créée avec « == Cukaagu makko e jaŋde makko == vignette|droite Ko e hitaande '''1864''' biyeteeɗo Al Hajji Seydu Nuuru Taal jibinaa to nokku... »
(Alaa ceertudi)

Waylitannde hono 06:41, 9 Morso 2015

Cukaagu makko e jaŋde makko

droite Ko e hitaande 1864 biyeteeɗo Al Hajji Seydu Nuuru Taal jibinaa to nokku ina wiyee Muniya. Baaba makko wiyetee ko Muhammaad Nuuru, yumma makko Aysata Kamisoko (Yo yurmeende Alla won e maɓɓe). Caggal nde o janngi e seernaaɓe heewɓe, o fayi Fuuta abbaade mawniiko Aamadu Muntagaa, ɓiy kaaw makko Muntagaa Seek Umar to Ɓoggee, Muritani. Kanko woni taanum Seek Umar gidiiɗo artude Fuuta Tooro. Ɗoon o naati duɗal Ceerno Aamadu Muttaar Saako, ɗoon e wuro Ɓoggee hee. Ko ɗoon o woni haa oon duwanii mo, rokki mo seedantaagal makko. E ngaal seedantaagal, Ceerno Aamadu Muttaar Saako, winndi heen : “miɗo seedtoo wonde alaa fof ko weñii ko njiy-mi e ɓiɗɗo tedduɗo hono Seydu ɓiy Seek Umar (Yo kisal Alla won e makko) e ɗiiɗoo duuɓi 8 ɗi o janngi ɗoo. Ko o woni ɗoo koo fof o nehii ko nehdi almuudo, hay so tawii noon mi haɗiino mo ɗuum sabu hiisaade o ummii ko ɗo teddi, so e Seek Umar al Fuutiyyu, kono o jaabii kam, o wiyi wonaa miin o waɗanta ɗuum, ko hoore makko o gollantoo. Gila nde nan-mi ɗuum e hunuko makko, ɓernde am deeƴi, nduwani-moo-mi udditaare hakkille e ganndal nafowal. Mi seerataa e duwanaade mo jamma e ñalawma mbele Alla ina moƴƴa e makko, rokka mo balɗe juutɗe, o wona cuɓaaɗo hakkunde yimɓe, ɗo o waawi wonde fof.” Seedantaagal ngal siifaa ko ñalnde 5 sulyee 1916 (10 Saabaan 1332 Hijriyya).

Kilifaagal makko

Nde o ummii Ɓoggee, o tiindii Ndar, ɗo o fotti e Ceerno mawɗo ganndo ina wiyee Seek Al Hajji Maalik Sih mo Tiwaawoon (Yo Alla wele mo).

O wondi e oon haa sankii e hitaande 1922. Al Hajji Saydu Nuuru Taal ko kalifu jooɗaninooɗo Seek Umar al Fuutiyyu. E oon sifaa o jokkii golle oon fuɗɗinoo to bannge renndo e diine e politik e jotondire. O haɓtiima hakke doole makko. E yonta makko o dariima darnde tiiɗnde, o woni jokkorgal hakkunde juulɓe e laamu koloñaal, ngam reende nafooje mum e hisnude ɗum en, e wallitde waasɓe e famarɓe doole e baayeeji e miskineeɓe. O dariima kadi ngam ɓallondirde miijooji hoohooɓe diine to Senegaal mbele koɗdigal mum en ina wona moƴƴal, pelle diine ɗee kadi mbaawi wondude e deeƴre. O meeɗaa seerde e daranaade jokkere enɗam hakkunde juulɓe e koye mum en, e hakkunde juulɓe e ɓe ngonaa juulɓe kadi. Annduɓe heen mbinndii moƴƴi makko keewɗi ɗii e ɗemngal Arab e ɗemngal Pulaar fof. Hanko fof e heewreede haɗaani mo ɗaccirde mo ndonu mawngu, so nehde baaɗiiko Seek Muntagaa Taal haa waawi lomtaade mo nde o ruttii e joom makko.

iwdi