Ngigili: Ceertol hakkunde baylitte

Content deleted Content added
Page créée avec « Ngigili Ngigili ko lekki. Ɗum ko gigile wiyetee. Ina woodii kadibo wiyooɓe ɗum gijile: fof ina sella ; lekki ɓesnoohi ɗum noon, ina wiyee ngigili/ngijili. Ki ɗuuɗi… »
(Alaa ceertudi)

Waylitannde hono 22:11, 21 Bowte 2019

Ngigili

Ngigili ko lekki. Ɗum ko gigile wiyetee. Ina woodii kadibo wiyooɓe ɗum gijile: fof ina sella ; lekki ɓesnoohi ɗum noon, ina wiyee ngigili/ngijili. Ki ɗuuɗii fuɗugo ko he kooseeje teeŋti he dow baaɗe. Ɗum nguuɓon-nguuɓon nih tan: toowataa masinta bano leɗɗe goɗɗe ɗee.

Fuɗngo ngon kadi, hina hasii nafoore sanne-sanne illa he ɗaɗi ɗii mum hah e haako koo.

1- Potte, woɗɓe ina mbiya, sirɓillooje (e baɗal sirɓaago) wonii ɓiɓɓe ngigili kin. ko ɗum oolum; eɗum ñawnda kadibo reedu neɗɗo muusooru. Kono ndefu gigile, hah hewta ƴakkeego ɗum, wonaa ko weeɓii nde tawnoo ko ɗum kaaɗɗum kaanduɗum haaɗtineego kadi foddeeko ɗum mukkee : eɗum ɗuuɗii haaɗtinireego kadi he cekkiri wonii ndoondi gawƴe (ƴommbe) walla ndoondi lekki ngoɗki nduppaaki ina wiyee kojoli ekn...

2- Looci ngigili noon kadi, ina waɗiree cobbal ina yardiree nde tawnoo ƴiƴe mum ɗee ko dakmuɗe bano njuumam nih . Kono siro koo huftetee tawon: "Ko ɗum tafii bahbahɓe ɓee, so mboowii ɗum tan, weeɓantaa ɓe selugo ɗum no feewi etee, ko ɗum nannduɗum he ñebbe daneeje ɗe ɓe mboowii hasitoraago ɗee.

3- To baŋŋal ɗaɗi ngigili ɗin noon, hay kañji, eɗi mballa tagoodi no feewi:

- Ɗaɗi ngigili kadi ina coofnee njaree ngam ñawdiraago yoga e ñabbuli goɗɗi bano ɓuuddi-caayoori he ɓanndu neɗɗo walla ndaaba ngoɗmba; Sofnere muuɗum ndee, ina ɗuuɗii jillondireegoo he ɗaɗi leɗɗe goɗɗe bano ɗaɗi koomb-hoombi walla juuta-enɗi-hi hono Fulɓe woɗɓe innirta ki nih: Ko ɗaɗi lekki ɗiɗmi kii ɓurata ɗuɗɗineego he nder soofnere ndee ngam no ɗum foolira kaaɗeengi ngi ɗaɗi ngigili ɗiya ɗin nde tawnoo ko ɗi kaaɗɗi sanne-sanne haa fantii.

-Ɗaɗi ngigili ina nafa fahinita to baŋŋal goraagu neɗɗo: ina ɓesdana ɗum kadi semmbe masitinta; ɗuum noon, ina soofniree nder baalɗe tati, eɗum soofnidee kadibo he goɗɗum ina wiyee gile he cube: geeyeteeɗum he luuɓe meeɗen.

4- Hay kadi haako gigile he licce mum he siro mum ɗuum, naʼi he babbi e daabaaji goɗɗi ina ɗuuɗii ñaamugo ɗum no feewi teeŋti e yaakere ceeɗu so sattii haa heege ukkike.

Tuugnorɗe (tiimtorɗe):

Humpito ngon ƴoogaama he kunndule seernaaɓe meeɗen tilimɓe ɓe Duɗal meeɗen waɗsap ina wiyee Duɗal Fulfulde. kamɓe ngonii:

  • Ahmad Demmbo Boli (Pullo maasinaŋke joodiiɗo Dubay);
  • Elh Yuusuf Dikko ( Pullo maasinaŋke fahinta jooɗiiɗo Njiddah);
  • Yero Demmba Jallo (Pullo Fuutaŋke gonɗo Fuuta-Tooro/baŋŋal Senegal).