Suh Sung (koree : 서승 ; jibinaa ko 3 abriil 1945) ko ganndo e binndoowo koreeji Zainichi. O woniino ko adii ɗuum porfeseer jaŋde hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ritsumeikan, kadi o woniino jaagorgal wiɗto to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ritsumeikan ngam jaŋde koreeji. Ko o anndi koo, ina jeyaa heen sariyaaji e politik Koree hannde, sariyaaji jojjanɗe aadee e nder Asii fuɗnaange, e sariyaaji jojjanɗe aadee nannditiiɗi.

Suh sung
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuJapan Taƴto
Inditirde徐勝 Taƴto
Name in kanaソ スン Taƴto
McCune-Reischauer romanizationSŏ Sŭng Taƴto
Revised RomanizationSeo Seung Taƴto
Ɗuubi daygo3 Seeɗto 1945 Taƴto
ƊofordeKyoto Prefecture Taƴto
FatherSeo Seungchun Taƴto
WoldeJapanese Taƴto
Sana'ajilegal scholar, political prisoner, university teacher Taƴto
EmployerRitsumeikan University Taƴto
Janngi toTokyo University of Education Taƴto

Suh jibinaa ko to Kyoto e jibnaaɓe Zainichi koreeji, o waɗi nguurndam makko gadano ko to Japon hade makko yahde Koree worgo ngam jokkude jaŋde makko caggal duɗal. E hitaande 1971, caggal nde o arti e yahdu makko to Japon ngam yiylaade ɓesngu makko, Suh nanngaa e juuɗe laamu Koree worgo, o tuuma ko o jom suudu Koree worgo. Caggal ɗuum o ñaawaa kasoo duuɓi 19 garooji ɗii, hade makko yaltineede e hitaande 1990.

Nguurndam Suh jibinaa ko ñalnde 3 abriil 1945 to Kiyoto, to Japon, jibnaaɓe mum ko Zainichi koreeji. O heɓi jaŋde makko leslesre e hakkundeere to Japon, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokiyoo e lewru marse 1968. Ndeen Suh yahiino to Koree du Sud ngam jokkude jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Seoul, e laamu Park Chung- hee.[1]

Ñalnde 18 abriil 1971, ko juuti caggal nde o arti Koree worgo ummoraade e yahdu makko to Japon ngam yiylaade ɓesngu makko, Suh nanngaa e tuumeede wonde ko o jom suudu Koree worgo, o ñaawaa kasoo haa abada.[2] Nde o woni e kasoo e nder naamne e torlaaji teeŋtuɗi, Suh huɓɓi hoore makko e yiite kono o wuuri ko e ɓuuɓri mawndi e yeeso makko. Ñaawoore Suh ustaama haa duuɓi 20 ñalnde 21 desaambar 1988, o woppitaa ñalnde 28 feebariyee 1990, caggal nde o sokaa fotde duuɓi 19.[3] O siforaama ko o kasoo politik.

Suh wonnoo ko porfeseer jaŋde hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ritsumeikan to Japon tuggi 1998 haa 2018. Tafngo makko wiyeteengo Ruuhuuji ɗi taƴaaka: Duuɓi sappo e jeenay e nder Gulag Koree du Sud ina hollita ko o woni e kasoo politik.

Tuugnorgal

Suh, Sung (2001). Ruuhuuji ɗi taƴaaka: Duuɓi sappo e jeenay e nder Gulag Koree worgo. Dowlaaji Dentuɗi Amerik: Rowman e Littlefield. ISBN 9780742501218. Ƴeewtaa ko ñalnde 24 noowammbar 2018.
"〈在日朝鮮人女性の人間的遺産〉 徐兄弟の母 呉己順さん?" (e ɗemngal Japon). 22 Oktoobar 2006. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 22 Oktoobar 2006. Heɓtinaama ñalnde 24 Noowammbar 2018.
"Leñol Koreeji ɗi njiylotoo ko ina ɗaɓɓa artirde visa". koree sahaaji. 20 lewru bowte 2018. Ƴeewtaa ko 22 lewru feebariyee 2023.
Rajooji leydi ko faati e golle jojjanɗe aadee : Rajooji jowitiiɗi e Goomu toppitiingu geɗe caggal leydi, suudu sarɗiiji leydi Amerik e Goomu jokkondiral caggal leydi, Senaa Amerik e Departemaa Dowlaaji Dentuɗi e fawaade e kuule 116(d) e 502B(b) ɗe Departemaa caggal leydi As Sariya 1961, no wayliraa. Biro binnditagol laamu Amerik. 1991. p. 933.
  1. Suh, Sung (2001). Unbroken Spirits: Nineteen Years in South Korea's Gulag (in Engeleere). United States: Rowman & Littlefield. ISBN 9780742501218. Retrieved 24 November 2018.
  2. "〈在日朝鮮人女性の人間的遺産〉 徐兄弟の母 呉己順さん?" (in Saponeere). 22 October 2006. Archived from the original on 22 October 2006. Retrieved 24 November 2018.
  3. "Spy-framed ethnic Koreans seek restoration of visa". koreatimes (in Engeleere). 2018-08-20. Retrieved 2023-02-22.