Tessaoua, anndiranooɗo Tessawa, ko wuro wonngo e Diiwaan Maradi e nder leydi Niiseer. Ina waɗi 43 409 neɗɗo (limto 2012).[2][1] Tessaoua ko wuro teeŋtungo e nder diiwaan mum. Nde woni ko e nokku geɗel hakkundeejo. Tessaoua ko nokku hakkundeejo e laawol njulaagu taariindi hakkunde Agadez, to Niiseer, to bannge worgo e Kano, to bannge worgo. E nder njiimaandi sultanaaji Bornu e Sokoto e nder yontaaji garooji ɗii, laamɗo nokku oo bayyini wonde leydi mum ko sultanaaji Tessaoua ; o siifondiri nanondiral ndeenka e kapiteen Farayse biyeteeɗo Cazemajou e hitaande 1897, hade mum warde wiɗtoowo oo to Zinder saraaji mum.

Tessaoua
municipality of Niger
LesdiNiiser Taƴto
LamordeTessaoua Department Taƴto
Nder laamooreTessaoua Department Taƴto
Hiiri-weeti pelleUTC+01:00 Taƴto
Jonde kwa'odineto13°45′26″N 7°59′14″E, 13°45′21″N 7°59′11″E Taƴto
Twinned administrative bodyConflans-Sainte-Honorine Taƴto

Ko ɓuri teeŋtude e Niger hannde oo, Tessaoua ina ɓadii feccere laawol hakkunde laamorgooji diiwaan Maradi e Zinder e laawol gootol mawngol fuɗnaange-rewo e nder Niger. Zinder wonnoo ko laamorgo leydi Niiseer haa nde koloñaal en Faraysenaaɓe ngummii laamorgo ngoo bannge worgo, to Niamey, ɗo ngo ɓuri ɓadaade woɗɓe jeyi Farayse to Afrik hirnaange, ɗum noon ina weeɓi jogaade. Tessaoua wonnoo ko laamorgo diiwaan oo, haa laamu politik ngurtinaa e Maradi. Maradi woni laamorgo diiwaan oo haa hannde.

Tessaoua ina jogii duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal (lycée) e duɗe leslese keewɗe—won heen ina njanngina e ɗemngal Farayse, won heen ina njanngina ko ɓuri heewde e ɗemngal ngenndiwal, Hausa, walla kadi e ɗemngal Arab e nder duɗe Franco-Arabe, walla Quraan. Nde alaa duɗal jaaɓi haaɗtirde. To leydi Tessaoua ko opitaaluuji ɗiɗi ngoni. Juɓɓule keewɗe ɗe ngonaa laamuyankooje (ONG) ina njogii kadi njuɓɓudi diiwaan to Tessaoua, ko ɗum addanta ɓe waawde naatde e gure teeru taariiɗe ɗum en. Ina woodi kadi e nder wuro hee fedde fuku koyɗe, wiyeteende Tessaoua FC. Ɓe kawri e kawgel finaal Kop Niiseer 1975 kono ɓe ndonki Olympic FC, 2-1. Gila ndeen fedde ndee meeɗaa yaltude e finaal goɗɗo.

Wuro ngo ko Mamadou Maida, gonnooɗo jaagorgal caggal leydi Niiseer (1924–2005) hoɗnoo.

Tuugnorgal

taƴto

Limlebbi yimɓe diga citypopulation.de, limngal (2001) Duɗal ngenndiwal limngal lesdi Niger.

"Tessaoua (Komun, Niiseer) - Limlebbi yimɓe, karte, kartal e nokku". www.yimɓe wuro.de. Keɓtinaama ñalnde 17 lewru feebariyee 2024.

Jokkondire yaajɗe

taƴto

Wikimedia ena jogii jaayɗe jowitiiɗe e Tessaoua.

Tessaoua, Niiseer Page. Genomik toɓo ɓuuɓngo, Inc. 1996-2004. Heɓtinaama ñalnde 29/03/2009

Dekalo, Samuwel (1997). Saggitorde daartol leydi Niiseer (3e éd.). Boston e Folkstone: Jaaynde hulɓiniinde. ISBN 0-8108-3136-8.: 305

Geels, Jolijn (2006). Niiseer. Ɓoornugol leydi ndii, ko 100 000 mbuuɗu. ISBN 978-1-84162-152-4.: 211-12