Yande arfa shutare’on je julbe je jiffi yande jenai haa lewru zulhijjah je calander julbe je lewru. Yande haa kalada julbe (the night of power) yaloma didi be hajji. Be yande haa arande daga hader maude julbe shutare je Eid al-Adua be fewul fajri yande man, jijjobe julbe be yahani yadu daga mina beyan hook koseje fere be balbal bedon yaunadum haire arfat be je balbal arfat daga fellel man annabijo MUHAMMAD (S.W.A.) o wa’azi je ragare haa hitande ragare je jutal balde mako. Feere julbe be don joggi be bigo wakkere ayore alkur’an, debeyeni bigo dina islama dum timmi dum bange haa naage dum.

Babal taƴto

Haire arfat haa hairetondire wodi dared bana kilomita 20 (12 ml) punbina waladupuna kakka haa babal arfat. Haire arfat yaari kombi 70 metres (230 ft) haa dared be bee andimo “haire rahama” (jabal ar-rahma). Hawtigobe al’adaji’en dina islama, todire konko’on fellel be annajo dina islama MUHAMMAD (S.W.S) odari oyattini be wa’azibe bejabbotire ga julbe be bedo timo kugal hijju haa yahugo ragare mako.

Al’adaji/Biiruki taƴto

Haa yande lewru al’hjja bakko jura hijjobe beyotti arfat wodi babal bodai jemari 20 kilometres (12 ml) puna makka, habedari be anniya; bedon wada du’aji tubugo be hakkeji kusali, be dabbitigo rahma domirawo, bedon wa’aza konbi haire arfat. Beden wada daga caaka nage haa mutigo naage, kanjin’on be andibe dargo haa yesu jumirawo (wuque), gotel derkude jijju. Haa namrah julurde hijjobe don jula jura (Dhohr) julugo daabe caaka naage bedon laara hijjun man naafaye tobbe yam naayi be arfat be naage.

Du'a Arafat taƴto

Yaake be husayn bn Ali wajangata du’a yake kude hijju haa haire Arafat haa yande 9 je lewru zul-hijja, julbe hyake ku hijju bedon janga du’a’I Arafat daga juli jura yahago mutuga naage. Bedon ‘yauna naage dum, haa naage d’a’I jefere Yimɓe bedon daari haa haire arfat. Haa naage arfat Yimɓe belwawata yahugo makka beyahaw fellel labdum ba julurde gam hangir go julugo arfat.

Sumoy Yande Arafat taƴto

Sumugo yande arfat Yimɓe behai hijju sumungo yande arfat Yimɓe behai hijju sunna’en jebe dauri maari barjari duddum Allah don yaafa hake dubi didi. Bijoboyi daga Abu Qatadah be emi annabi jo MUHAAMAD (S.W.A) hawtande be su mai yande arfat sai onotibe biyogo: “ wodon fadda aje dubi kosali be be wari”. Imam An-nawawi obiyi der dettere mako al-mamajmu’I hawtande be bolde kowadi dou mako, iman As-shafi’I be sahabo mako bebiyi mustahabbi’en be sumugo naaga arfat. Muwala der arfat. Amma hijjowo muwani haa arfat, imam Ashafi’I der deftere mako Al-mukhtasar be tokkobe mo be yacci bigo (mustahabetabe sumai). Hadigo jijjobe sumai der balde dum tahma manga haa maɓɓe, su mai hajjiwo bone. Gam Annabijo MUHAMMAD (S.W.A) WA SUMAI YAKE WODARI HAA YESUJU MIRAWO WADON WADOn wada du’aji arfat. Haa wakkere fere Yimɓe behijjata bewawan sumugo ga hebugo barka woni der naage man.

Nassiji taƴto