Amiir leydi Kano Ñalnde 19 lewru bowte hitaande 1894, Aliyu ardii Yusufawa en e heɓtude forso Kano ; Lebbi seeɗa caggal ɗuum Mohammed Tukur waraa to Guri addude joofnirde Basasa.Jam oo noon juutii. Caggal nde Kano artiraa e kalifaandi Sokoto e hitaande 1896, Borno keɓtinaaɗo, jibinaaɗo e jiiɓru to fuɗnaange kalifaandi, fuɗɗii kampaañ cuusal e dow Kano e banngeeji tati. Sultanaat Damagaram- leydi vassal borno, Maradi e Ningi udditi yeesooji e sahaa gooto ngam yiɗde foolde kano. Faandaare Aliyu e Kano e huutoraade Puccitagol, Muskets Sango e kaɓirɗe Ottomaan goɗɗe, ɗum addani mo tiitooɗe Mai Sango e Zaki.[2] Hareeji makko e nder oo sahaa toowni mo e darnde Laamɓe e Emiiruuji konunkooɓe woɗɓe Kano. Ballaade Aali Zaki; Wakar Ali Zaki, mawninde dogdu mum e Tigian Kano, o maayi innde makko e innde laamɓe makko hono Vazier- Ahmadu ; Galadima-Mahmuud, Madaki Kwairanga, Alkali-Suleman, Makama-Hamza e Sarkin-Bai-Abdusalaam.[1] Kadi e nder ɗeen kampaañuuji, e etaade semmbinde keeri Emiraaji ɗii ; Aliyu fuɗɗii eɓɓaaɗe mahngo Ribat – Fort. Sumayla, Bunkure, Gezawa e stokaaduuji keewɗi goɗɗi toownaama haa njottii darnde Ribat en. Ɗee hareeji ngonaano e nanngude haa e konu Farayse e hitaande 1899 e njilluuji Rabeh e Fadallah caggal ɗuum ɗi mbayli hakkillaaji Bornoan en e kalifaandi Sokoto.

Aliyu Babba
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
ƊofordeKano Taƴto
Date of death1926 Taƴto
Place of deathLokoja Taƴto

Foolde e nanngude E hitaande 1903, nde o woni e njillu Homage to Sokoto, konu Angalteer Kano-Sokoto yani e Kano. Haa jooni ina jokki e haaldude so tawii Aliyu humpitaama e njangu Angalteer hade mum yahde Sokoto walla Alaa.[5] E lewru feebariyee 1903, konu Angalteer nanngi Kano tawi Aliyu ina woɗɗi e konu pucci mawngu Emiraaji ɗii. Nde ɓe keɓi kabaaru Fall Kano to Sokoto, Aliyu e konu pucci Kano mbaɗi seppo ngam heɓtude Emiraaji ɗii. Caggal pottitte tati baɗɗe faayiida e Angalteer to Gusau e Zamfara, E lewru marse 1903, konu pucci Kano yani e Kwatarkwashi.[5] E nder hare nde, Vazier Ahmadu waraa, e won e sahaaji ko adii walla caggal ɗuum, Aliyu ƴetti dogdu e nder Hijira Mahadist.[5] E foolde konu pucci Kano, The Wambai of Kano – Abbass hokki hoore mum e juuɗe Angalteer tawi heddiiɓe e konu pucci Kano artuɓe Sokoto ɓee naatii e doole Kalifaaji. Lebbi seeɗa caggal ɗuum, Faraysenaaɓe nanngi Aliyu e nder leydi Niiseer hannde ndii, rokki ɗum Angalteer.

Eggugol e maayde Nde o nanngaa, Aliyu riiwaama haa Yola, nden ɓaawo murto ton haa Lokoja, laamorde lesdi Naajeeriya kesum haa o warti haa janngirde maako Tasswuff. Ko ɗoon o sankii e hitaande 1926.