Biu

Ɗun gelle ɗen ɗun hukuma pamarun ɗen diiwal Borno

Biu Doum gelle ɗen Doum Hukuma Pamara ɗen (LGA) ta Fombina Diiwal Borno Naajeeriya. Gelle ɗen dai Hanjeke Wudu Yaduki Lamu e Hukuma Pamaren ɗenbo ɗun Meɗi ɗun Lattii Joɗaki gello Mauɗe Lamorde Biu. ɗen ejonii ɗun lattake hautirɗe lamorɗe Biu. Biu e dau Plateau ɗun Biu e pottiɗiɗun yutugo mita 626 inare ɗen ɗe wala peuri.[1]

Biu
Hukuma pamarun nder Naajeeriya
LesdiNaajeeriya Taƴto
Nder laamooreDiiwal Borno Taƴto
Hiiri-weeti pelleUTC+01:00 Taƴto
Jonde kwa'odineto10°36′40″N 12°11′42″E, 10°36′46″N 12°11′40″E, 10°49′3″N 12°5′18″E Taƴto
hukuma pamarum nɗer diiwal Borno Naajeeriya

Gadda artuɗun eɗun noddira inɗe Biu ɗunɗun e wolde Babur e Bura eɓe kolla dau mauɗun. Lamorde Biu ɗun tiggama e ɗungugu 1670 e zaman Mari Watila tumba lamiɗo Mari Watirwa (1793-1838) lati gelle mako mauɗe goni e hade Biu hade kogu mo riwii Fulbe honoɓe gada lamorde Gombe yari hirna e 1878 mari biyu molatake lamoɗo Babur’en artuɗo gaddo lamo fare Biu joni dai joɗarde lamu ɗun eɗun der gelle ɗen.

E laamu Britaniya ɗun tiggi lamu Biu e ɗumngu 1918 dun lammini mai ari jutuɗo ejonde lamiɗo Biu artuɗo e ɗungu 1920 ɗun bo wanni inare witinarde e hautirde Biu gaɗa 1957 wakkatire ɗe ɗun ɓeidi geɓɓe Shani e Askira.[2] E lamorde ɗen Maidalla-Mustafa Ɓiy Muhammad mou latti mai Biu hanko ma mo salo kuthli e 1959.[3]

Yimbu/Leyyi taƴto

Jodiɓe inare ɗen ɓe ɓuri pabir (ɓe ɗun noddirta Babur ko Bura) Tera, Bura, Margi, Mina e Fulɓe ɗemle. Biu mandara ɓe ɗun hautugo wolde Chadi.[4]

Njodirde E Hautugo Jawdi taƴto

Ɗuɗirka egal ɗer geɓol woila Guinea Savannah (NGA) agroecological zone hauti e gongun ñeɓon pamarun tawoila faro fuuna gebal kimba e walii egebal Savannah ɗun Sudan. Hautugo jaudi go hauti e demal ɗenbo e duurgol Na'ii, Be'ii, Baalli puchchi e bamɗi e ɓayeeri hawti haa muurii masardi nagge e hottolo demal gali hawti ɓurɗun gesse pamare ɗun lawol kutirgal e lawii ɗenno. Ewoodi inare ɗeɗun heɓirda lumo ɗeɗun irtirta kowoni ɗer leydi e Biu eɗun irta tama, gabbe, magnesite, uranium, feldspar, topaz, mica, granite, aquamarine, nephelite e lamɗam. Tun e dungu 2010 lawal Gombe yari Biu Mubi gal woɗaa.[5] A fuɗɗigo 2022 ɗun henɗiti gebbal gamma jaɓugo shede poɗɗe areji motaki yonki eta labi walloɓe ɗun leyɗe e legde ɗuɗɗun gam woinki lawii yadu ko yegeti.

Leyyi taƴto

Hukuma pamarun Biu e ɗun woni leyyi ɗi ɗaɗɗi ɗi sarreji banɗa e Biu hanje kautuɗe e.

Faɗɗitaa taƴto

  1. http://population.mongabay.com/population/nigeria/2346995/biu |title = Population of Biu, Nigeria |publisher = Monga Bay |accessdate = 2009-10-05 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110717215858/http://population.mongabay.com/population/nigeria/2346995/biu |archive-date = 2011-07-17 |url-status = dead }}
  2. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/67284/Biu |publisher=Encyclopædia Britannica |title=Biu (Nigeria) |accessdate=2009-10-05}}
  3. http://www.worldstatesmen.org/Nigeria_native.html |title=Traditional States of Nigeria |publisher=World Statesmen.org |accessdate=2009-10-05}}
  4. http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=263-16 |title=Afro-Asiatic, Chadic, Biu–Mandara |publisher=Ethnologue |accessdate=2009-10-05}}
  5. http://www.newsdiaryonline.com/road_neglected.htm | archive-url = https://web.archive.org/web/20121021171601/http://newsdiaryonline.com/road_neglected.htm | archive-date = 2012-10-21 | url-status = dead }}