Ibraahiima Abd al-Fattah Tuqan

Ibrahim Tuqan
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuPalestine Taƴto
Inditirdeابراهيم طوقان, إبراهيم بن عبد الفتاح طوقان Taƴto
InndeIbrahim, Ibrahim Taƴto
Innde ɓesnguTuqan Taƴto
Ɗuubi daygo1905, 1905 Taƴto
ƊofordeNablus Taƴto
Date of death2 Duujal 1941 Taƴto
Place of deathJerusalem Taƴto
SiblingAhmad Toukan, Fadwa Tuqan Taƴto
MarudeJa'afar Tuqan Taƴto
RelativeFawwaz Tuqan Taƴto
WoldeArabic Taƴto
Sana'ajipoet, writer, literary, journalist, teacher Taƴto
EmployerAn-Najah National University, American University of Beirut Taƴto
Janngi toAmerican University of Beirut, St. George's School, Jerusalem Taƴto
Work period (start)1923 Taƴto
Work period (end)1941 Taƴto

[a] (aarabeere: إبراهيم عبدالفتاح طوقان, romaan: Ibrahim ʿAbd al-Fattaaḥ Ṭūqān; 1905 – 2 mee 1941) ko yimoowo ngenndiijo Palestiinnaajo, mo golle mum njibini Aarabeeɓe. Tuqan ko miñiiko yimoowo gooto biyeteeɗo Fadwa Tuqan, mo o janngini, mo o huutorii;[1][2] kamɓe ɗiɗo fof ɓe njeyaa ko e galle Tuqan mawɗo laamɗo Nablus e nder teeminannde 18ɓiire e 19ɓiire.

Tuqan jibinaa ko Nablus e hitaande 1905.[3] O naati duɗal al-Rashadiyya al-Gharbiyya to hirnaange Nablus ngam jaŋde makko leslesre,[2] caggal ɗuum duɗal St. George to Jerusalem ngam jaŋde makko hakkundeere. O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to Beyruut tuggi 1923 haa 1929.[2] Caggal nde o heɓi bakkaa makko e binndol, Tuqān golliima e binndol aarabeeɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde An-Najah to Nablus.[3][4] O waɗii hitaande wootere to duɗal jaaɓi haaɗtirde an-Najah e hitaande 1929 nde Palestiin seedii fitinaaji mawɗi ɗii. Ndee hiirde addani Tuqān winndude jimɗi ngenndiyaŋkooɓe. Caggal mum o golliima e golle ɗiɗi, o woni porfeseer to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to Beyruut, o woni kadi gardiiɗo fedde porogaraam aarabeeɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Palestiin to Yerusalaam.[5]

E hitaande 1937, o resi Samiya ʿAbd al-Hādi, ɓe ndañi ɓiɗɗo gorko gooto, Jaʿfar, e ɓiɗɗo debbo gooto, Ureib.[4] Tuqān wondi e caɗeele reedu e nder nguurndam mum fof, e hitaande 1941 o maayi e duuɓi 36 e ñawu nguu e nder opitaal Farayse to Jerusalem.[2][4]

Bindi ɓantol

taƴto
 
Ibrāhīm alṭwqān

Golle Tuqan e nder yimre puɗɗii ko e cukaagu mum. O heedtiima no feewi e mawniiko binnduɗo zajal, kam e yumma makko jiɗɗo binndol aarabeeɓe "jaambaaro". No baaba makko hirjiniri mo nii, Tuqan ina yiɗi Qur’aana no feewi, omo jannga ɗum kala koorka. Tuqan yaltini jimɗi mum gadani ko e hitaande 1923 nde o woni to Beyruut. Ko ɗoon o tawi jaayɗe Liban ina cemmbina mo no feewi ngam yaltinde golle makko.[2] E hitaande 1923, Tuqan yaltini kadi jimɗi mum gadani e nder leydi Liban e tiitoonde mum « Al-Mumarridat » walla « Mala’ikat al-rahma ».[6]

Ko ɓuri heewde e jimɗi makko ko haala hare aarabeeɓe e Mandat Angalteer joginooɗo Palestiin gila 1922.[1][2] Yimre makko keɓii darnde e nder winndere aarabeeɓe e nder murto aarabeeɓe to Palestiin e hitaande 1936–39.[3] E wiyde winndiyanke biyeteeɗo Salma Khadra Jayyusi, yimre Tuqan ina maantiniri "goongɗinal e goonga e nder ɓernde. Aaye makko ina laaɓti e laaɓtuɗo, dictionnaire makko ina laaɓti, ina suɓaa no moƴƴi, konnguɗi ɗii ina njogii doole, ina keewi kadi juutde."[2]

Ko ɗoo woni tonngoode e gooto e jimɗi makko teskinɗi, hono Mawtini, ɗi o winndi e murto aarabeeɓe:[3]

Kaafaahi e pentol

Wonaa haalde, wonaa luurdude

Ko maandeeji men

Teddungal men e aadi men

Kadi ko fartaŋŋe timminde ɗum

Diwtu min

Teddungal men

Ko huunde teddunde

Bannge ƴettaaɗo

O, ŋarɗugol maa

E nder mawngu maa

Nasaraaku dow añɓe ma

Leydi am

Leydi am

Yimre ndee wonnoo ko jimɗi ngenndiiji de facto Palestiin haa leydi ndi ƴetti jimɗi laawɗuɗi e hitaande 1996. E hitaande 2004, Irak ƴetti jimɗi ɗii ngam wonde jimɗi ngenndiiji mum laawɗuɗi.[7][8][9] Palestiinnaaɓe heewɓe ina nganndira haa jooni "Mawtini" wondude e "Fida'i" ina njiytoo heen ko adii fof ko no jimɗi ngenndiiji ɗiɗmi ɗi ngonaa laamuyankooji leydi maɓɓe.[10]p

Ƴeew kadi

taƴto

  Portal nguurndam

taƴto

bannge portal Palestiin

taƴto

Doggol yimɓe teskaaɓe ummoriiɓe Nablus

taƴto

Doggol Palestiinnaaɓe

taƴto

Teskorɗe

taƴto

^ Kadi ina wiyee Touqan walla Toukan.

Tuugnorgal

taƴto

^ Juppude haa: a b Joffe, Lawrence (15 desaambar 2003). "Maayde: Fadwa Tuqan". Gardiiɗo oo.

^ Juppude haa: a b c d e f g Jayyusi, Salma Khadra; Kiristofer Tingley (1997). Jaambaraagal e yah-ngartaa e nder yimre aarabeere hannde. BRILL. 285 haa 287. ISBN 90-04-04920-7.

^ Juppu haa: a b c d "Yimre: Ibraahiima Tukan". Lowre wuro Nablus. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 15 lewru feebariyee 2004.

^ Juppu haa: a b c "Ibraahiima Tuukaan". Nablus ko Pinal. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 20 suwee 2021.

^ "Neɗɗo Palestiin – T". Fedde jannginooɓe Palestiin ngam janngude geɗe hakkunde leyɗeele (PASSIA). Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 5 lewru Mbooy 2008.

^ "Ibraahiima Tukaan". yah-ngartaa palestiin. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 7 lewru mars 2021. Ƴeewtaa ko ñalnde 11 lewru juko 2019.

↑ "Irak: Mawtini (Leydi am)". Jimɗi ngenndiiji. Moƴƴinaama gila e fuɗɗoode ñalnde 2 noowammbar 2003.

↑ "Mawtini (Leydi am) (Jimngol ngenndi Palestiin 1936–)". Ayyaad hakkundeejo. Moƴƴinaama gila e fuɗɗoode ñalnde 1 Duujal 2008.

^ "Jimol ngenndi Irak". Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 16 marse 2006. Ƴeewtaa ko ñalnde 25 abriil 2008.

^ Wills, Emily Regan (lewru sulyee 2016). "Haalaaji e ceertugol: Joɗnde golle Pro-Palestiin e nder ngonka haalaaji". Teori e nder golle. 9 (3): 48-71. 1937-0237.16018.

Jokkondire yaajɗe

taƴto

Ciimtol jowitiingol e Ibraahiima Tuqan to Wikiquote