Anndoora
Principat d’Anndoora
(Flag) (Coat of Arms)
Hymne National [1]

Anndoora, e dow laabi laamu Anndoora,[1] ko leydi ndi alaa ko woni e mum so wonaa maayo, e nder duunde Iberi, to fuɗnaange Pireneeji, ndi Farayse to bannge worgo, Espaaniya to bannge worgo. Ina sikkaa ko Charlemagne tagi ɗum, Anndoora laaminoo ko konte Urgell haa hitaande 988, nde o artiraa e juuɗe diiwaan katolik Roman Urgell. Laamu hannde nguu sosaa ko e sarɗiiji e hitaande 1278. Jooni noon, ko laamɓe ɗiɗo ardii ɗum : bismaango Urgell to Katalan, Espaaniya e hooreejo leydi Farayse. Laamorde mayri e wuro ɓurngo mawnude wiyetee ko Anndoora la Vella.

Anndoora woni leydi go’aɓiri ɓurndi famɗude e nder Yuroopu, ina waɗi 468 kiloomeeteer kaaree (181 mi kaaree) e yimɓe mum ko ina tolnoo e 79 034 neɗɗo.[15][16] Yimɓe Anndoora ko leñol Romance en ɓadtiiɓe Katalan en.[17] Anndoora woni leydi 16ɓiri ɓurndi famɗude e winndere nde to bannge leydi, 11ɓiire ɓurndi famɗude e yimɓe.[18] Laamorde mayre, Anndoora la Vella, woni laamorde ɓurnde toowde e nder Yuroopu, toownde mum ko 1 023 meeteer (3 356 meeteer) dow geec.[19] Ɗemngal laawɗungal ngal ko Katalan, kono Españool, Purtugeec, e Farayse kadi ina keewi haaleede.[3][20]

Turismo e nder Anndoora ina addana leydi ndi fotde miliyoŋaaji 10,2 hitaande kala.[21] Anndoora wonaa leydi jeyaandi e Dental Yuroopu. Nde jeyaa ko e Fedde Ngenndiije Dentuɗe gila 1993.[22]

Etimoloji

taƴto

Iwdi helmere Anndoora ndee anndaaka, hay so tawii noon miijooji keewɗi ina ngoodi. Ɓurɗo ɓooyde oo ko mo daartoowo Gerek biyeteeɗo Polibiyus (The Histories III, 35, 1) holliti, o siftini Andosin en, leñol Iberiyankeewol ko adii Roomnaaɓe, tawi ina woni e taariindi mum e nder falndeeji Anndoora, ina fadi konu Kartaago e nder yahdu mum Pireneeji e nder hareeji Punik. Konngol Andosini walla Andosins (Ἀνδοσίνοι) ina waawi iwde e ɗemngal Basque handia, maanaa mum ko “mawɗo” walla “mawɗo”.[23] Toponimi Anndoora holliri seedanteeje ɗemngal Basque nder nokkuure nden. Miijo ngoɗngo hollitii wonde helmere Anndoora ina waawi ummoraade e helmere ɓooynde Anorra nde ina waɗi helmere Basque ur ("ndiyam").[24]

Miijo woɗngo hollitii wonde Anndoora ina waawi ummoraade e ɗemngal aarabeeɓe ad-dārra (الدَّارَة), ko ɗum hollirta leydi yaajndi ndi woni ko hakkunde koɗli walla nokku keewɗo leɗɗe[25] (tawi ko ad- woni winndannde laaɓtunde). Nde Moor en keɓti duunde Iberi, falndeeji Pireneeji toowɗi ɗii ngoni ko e laddeeji mawɗi. Ɗee diiwanuuji juulɓe njuɓɓinaaka, sabu caɗeele geɗe leydi laamu toowngu.[26]

Miijooji goɗɗi ina kollita wonde helmere ndee ummorii ko e Navarro-Aragonese "andurrial", firti ko "leydi ɓuuɓndi" walla "leydi ɓuuɓndi".[27]

Etimoloji leñol ina hollita wonde Charlemagne inniri diiwaan oo ko e tuugnaade e falnde Endor walla Andor (ɗo Madiyaninaaɓe fooli), innde nde ronooɓe makko e ɓiyiiko biyeteeɗo Louis the Pious rokki ɗum caggal nde fooli Moor en e nder "ladde". waalooji Jahannama".[28]

Tariya

taƴto

Ko adii daartol

taƴto
 
Roc de les Bruixes nokku ceniiɗo ko adii daartol to Canillo (detal)

La Balma de la Margineda, mo arkewolosi en njiyti to Sant Julià de Lòria, koɗnooɗo e hitaande 9 500 ko adii jibineede Iisaa, ko nokku jahoowo hakkunde banngeeji ɗiɗi Pirenee. Kampaañ seasonal oo ina moƴƴi no feewi ngam fiyde e liggaade e pelle fiyooɓe-mooftuɓe ummoriiɓe Ariege e Segre.[29]

E jamaanu Neolitik, fedde yimɓe ummiima e Falnde Madriu (Parc Naturel hannde gonɗo to Escaldes-Engordany bayyinaango UNESCO wonde nokku taariindi aduna) ngam wonde nokku duumotooɗo e hitaande 6640 ko adii jibineede Iisaa. Yimɓe falnde ndee ina ndema cereeli, ina ndema jawdi galleeji, ina ƴellita njulaagu e yimɓe ummoriiɓe Ségre e Occitania.[30][31]

Ko heddii e geɗe taariindi ina jeyaa heen yanaande Segudet (Ordino) e Feixa del Moro (Sant Julià de Lòria), ɗiin ɗiɗi fof ko e hitaande 4900–4300 ko adii jibineede Iisaa, ko ɗum yeru pinal Urn to Anndoora. Model koɗorɗe tokoose puɗɗii ƴellitaade haa wonti urbanism caɗtuɗo e nder jamaanu njamndi. Geɗe njamndi, kaalis ɓooyɗo, e relik ina tawee e nokkuuji ceniiɗi ɓooyɗi cakkitiiɗi e nder leydi ndii.

Sanctuaire Roc de les Bruixes (Hayre jaayndeeji) ina gasa tawa ko nokku ɓurɗo teeŋtude e arkewolosi e oo yonta e nder Anndoora, tawaa e nder parroisse Canillo, ko fayti e laabi wirwirnde, binndi ɓooyɗi e nate kaaƴe gonɗe e ŋoral.[32][ 31]

Demography

taƴto

Demography: Anndoora 1947-2014

Galluure

taƴto
taƴto
  Wikimedia Commons: Anndoora – des documents multimédia.


 
Leydi e Yuroopu
 

Albaniya | Almaanya | Anndoora | Armaaniya | Aserbayjan | Belaruusiya | Bosniya e Herzegovina | Beljik | Biritaani-Mawndi | Bulgariya | Cekiya | Danemark | Estoniya | Farayse | Finland | Hispaanya | Holannda | Hunngariya | Irlannda | Islannda | Italiya | Jorjiya | Kibris | Korowaasiya | Latvia | Liechtenstein | Lituwaniya | Luksammbuur | Masedoniya | Malta | Moldowa | Monako | Montenegro | Norwees | Otiris | Poloonya | Portokeesi | Romaniya | Roosiya | San Marino | Serbiya | Sulowakiya | Suloweniya | Suwed | Suwis | Türkiye | Ukrayiina | Watikan | Yunan