Kukawa

Hukuma pamarun e ɗer diiwal Borno

Kukawa (e ɗenno kuka) Doum gelle nDenbo Doum Hukuma Pamaren e Diiwal Borno eta Wayla Faro Fuuna Naajeeriya jiki haade e weeɗuu Chad. Ɗun tiggi gelle nɗen nɗer hitaande ɗungu 1814 gam hatirde dawlaaji kanem-Bornu e mawɗo Moddibo julɓe ɗenbo Ardiɗo konu Muhammad Al-Amin Al-kanemi Gaɗa dooaaki mauɗo gelle shaiiɗo Ngazargamu.[1] Gelle eɗe goadi woɗugo himariji lataki maji go’o eta ɗer depporde fombinare ɗe lawii lumo hakkuɗe sahara yarii tripoli. Central square ɗun 1851 jamusankejo mo jiitowoo Heinrich Barth ɗen mo hoɗori gelleɗen eɗungu gu 1851 jottiɗo gada tripoli emo teta omtugo lumo e tuuranko’en e linyituki Afirik, [2]ɗen e ɗer 1892 goɗɗo ɓigi farancer jiitawo Parfait Louis Monteil, goonɗo bano ɗarawo keri gonɗi hakkuɗe geɓe hirna ɗun hokori Afrik Faransenkare e Inglankore lamiɗo konu Sudan Rabih Az-Zubayr mo teti gelleɗen hauti mo laggimo (Riwii) e ɗungu gu 1902.[3]

Kukawa
Hukuma pamarun nder Naajeeriya
LesdiNaajeeriya Taƴto
Nder laamooreDiiwal Borno Taƴto
Hiiri-weeti pelleUTC+01:00 Taƴto
Jonde kwa'odineto12°55′29″N 13°33′58″E Taƴto
Map

Distinare gelle ɗen ɗun ɓuri ɗun hande mangu sosai koɗun turanko’en ɗonoɓe lamuɓe yumii ɗuɗirka maɗɗe yari 50,000-60,000 eta gaɗa ƙarnu ɗun sappo e jewenayi. Gelleji gonɗi ɗer hukuma pamarun Kukawa ɗun hauti e cross kauwa e Baga amma wala wonɗe inare ɗe ɗun noddata Kukawa hai hukuma pamarun Kukawa. Eɗe ɗer eta hukumaji pamari sappo e jewego’o lattiɗi lamorɗe Borno diiwal gal ɗenno gongal diiwal Borno ɗun Najeriya.[4]

E yalɗe ɗun leuru Janairu 2015 Arɗiɗo jogiɗo tummuɗe hukuma pamarun Kukawa Musa Alhaji Bukar Kukawa e relluɓe yoppi norde muu’en yari Maiduguri kononi fuɗɗuki baki faɗɗuki ɗahi ki ɗun waɗi e Baga ɗin ɗungu 2015,[5] mo noddi ɓe lamu hautugo e ɗun ɓeddi kuɗe faro kuɗe soji’en gamma ɗun yi’a ɗun hebi jonɗi jam ɗe ɓe bawata ɓe kota gure maɓɓe ɗun waɗɗi gokki hissuki nauki e Kukawa e lewru Yuli 2015 shapponje yimmɓe Kukawa ƙungire nangi gogi e geɓel hirna Afrik e lewru Augusta 2020 yimmɓe miliyan ɗiiɗii ɗelli yoppinarde mu’en e Borno.[6]

Hiimoɓe taƴto

  1. https://books.google.com/books?id=xh-QcHRG3OwC&pg=PA16 |title=The Cambridge History of Africa, Volume 6 |publisher=Cambridge University Press |editor=J. D. Fage |year=1985 |page=16 |isbn=9780521228039 |accessdate=June 3, 2014}}
  2. https://books.google.com/books/title=Labyrinth of Kingdoms: 10,000 Miles Through Islamic Africa
  3. https://books.google.com/books?id=46u05imxvY0C&pg=PA170
  4. https://books.google.com/books%7C edition = Millennium | publisher = Federal Ministry of Information | isbn = 9780104089 | volume = 2, State Surveys | last = Nigeria | title = Nigeria: a people united, a future assured | location = Abuja, Nigeria | date = 2000 | page = 106 }}
  5. Hamza Idris and Yahaya Ibrahim. Nigeria: CBN, Nema Reach Out to Baga Attack Victims, Others. Daily Trust - allAfrica.com, January 16, 2015
  6. https://www.aljazeera.com/news/2020/08/nigerian-army-full-control-town-hostages-200820132155915.html |website=www.aljazeera.com |accessdate=August 20, 2020}}