Alkule lateŋ
     

Gine (e Fulfulde Maasina, Lagine; e faransiire République de Guinée) ko leydi e Afirik Hirnaangeeri. Hindi kernidi e leyɗe ɗee ɗoo: Sarliyon, Labiriyaa, Koddiwaar, Maali, Senegal e Gine-Bisaawo. Noone laamu mayri ko ndenndaandi (ko wi'etee kadi repibliiki). Hooreejo leydi ndin ko Colonel Mamady Dumbuya innetee, Hooreejo guwerneman maa Permiyee Ministir on laatii bernaar gomuu ."Guinea-Conakry". Archived from the original on 5 February 2009. Retrieved 11 February 2009.</ref> Kapital ngal, e maanaa laamorde nden, ko Konaakiri, ca'e mawɗe go'o ko wano Kinndiyaa, Maamun, Labe, Kankan, Zerekore ekn. Mbertudi ndin ko 250.158 km², jamaa on no yona miliyonji 11,5 (2014) haa sappo (anndaaka tigi tigi sabu ko ɗuuɗi e ɓiɓɓe Gine ɓen dogii leydi mun ndin). Gine laatino kalfaandi Faransi ittude 1898 (hitaande nanngegol Almaami Saamori Tuuree) haa nyannde 2 ottoombur 1958, nyalaande hettaare Gine nden. Hooreejo leydi arano on ko Ahmed Seeku Tuuree (1922-1984).[1] Ɗemngal laamu ngal ko faransi, ɗemɗe leƴƴi leydi ndin ko Sooso, Pular, Maninka, Kisi, Tooma, Berse, Konyagi, Basari, Bajaranke, Baagaa, Lanndumaa ekn. kono ko ɗemɗe tati arane ɗen ɓuretee haaleede. Gine hino tawaa e kawtite leyɗe wano ONU, CEDEAO, UA.[2][3]

Gine
jeetaare leydi, leydi
YemreWest Africa Taƴto
Golle imaaɗe2 Yarkomaa 1958 Taƴto
Laamu inndeGuinée, ߖߌ߬ߣߍ߫, République de Guinée, ߖߌ߬ߣߍ߬ ߞߊ߲ߓߍ߲ Taƴto
LesdinkeejumRépublique de Guinée Taƴto
Mutiɗa innde🇬🇳 Taƴto
Ɗemngal ngal sarwiisiiji leydi fu njoni haaludeFaransinkoore Taƴto
Doondo leydiLiberté Taƴto
Taguculture of Guinea Taƴto
KunorgolWork, Justice, Solidarity Taƴto
Jammoore leydiTravail, Justice, Solidarité, Work, Justice, Solidarity, Труд, справедливост, солидарност, ߓߊ߯ߙߊ ߸ߕߋߟߋ߲ ߸ߢߐ߲߯ߘߍߡߍ߲ Taƴto
DuungalAfirik Taƴto
LesdiGine Taƴto
LaamordeKonaakiri Taƴto
Hiiri-weeti pelleUTC±00:00, Africa/Conakry Taƴto
Located in or next to body of waterAtalantika Taƴto
AnnditirɗumWest Africa Taƴto
Jonde kwa'odineto10°0′0″N 11°0′0″W Taƴto
Kwa'odineto lettugal8°22′40″N 7°38′16″W Taƴto
Soɓɓire12°40′12″N 13°42′0″W Taƴto
Horɗoore7°11′26″N 9°6′29″W Taƴto
Gorgal10°37′0″N 15°21′55″W Taƴto
TowendiMount Richard-Molard Taƴto
HoɓadeAtalantika Taƴto
Laamu sarti celluɗoNdenndaandi Taƴto
Birrol parti politikkiPresident of Guinea Taƴto
Arɗiiɗo lesdiMamadi Doumbouya Taƴto
Office held by head of governmentPrime Minister of Guinea Taƴto
Hooreejo leydiIbrahima Kassory Fofana Taƴto
Laamu depitee enNational Assembly Taƴto
Central bankCentral Bank of the Republic of Guinea Taƴto
CedeGuinean franc Taƴto
Driving sideright Taƴto
Electrical plug typeEuroplug, Schuko, Type K Taƴto
FollowsPeople's Revolutionary Republic of Guinea Taƴto
ReplacesFrench West Africa Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://www.presidence.gov.gn/ Taƴto
HashtagGuinea Taƴto
Golle gofernema.gn Taƴto
Deesewalflag of Guinea Taƴto
Coat of armscoat of arms of Guinea Taƴto
Joogarafiigeography of Guinea Taƴto
Has characteristicpartly free country Taƴto
Taarikihistory of Guinea Taƴto
Ndesaeconomy of Guinea Taƴto
Annaji Aljeridemographics of Guinea Taƴto
Mobile country code611 Taƴto
Country calling code+224 Taƴto
Emergency phone number117, 18, 442-020 Taƴto
Licence plate codeRG Taƴto
Maritime identification digits632 Taƴto
Unicode character🇬🇳 Taƴto
Category for mapsCategory:Maps of Guinea Taƴto
Map

Gine Konaakiri: Maanditaare Jaambareeɓe men taƴto

Maanditaare (anniversary) fayɓe waranooɓe nyannde 22 Siilo ɓen ɓadtike. Taw si woodii ko waylii gila Lansana Kuyaate toɗɗaa hooreejo jaagorɓe ɓaawo nde teemeɗɗe fayɓe waraa, waɗtaa haako nyaayaako? Gila Gine heɓti jeytaare e hitaande 1958, Seeku Tuuree laamii, Ginenaaɓe woowti toonyeede waree, tawa hay huunde suusaa ŋaanyaade. Seeku Tuuree wari ko wari koo fow, ɓurɓe ɓee ko Fulɓe toonyanoo waraa, gila annduɓe rewi e marɓe faa e kelɗuɓe buy o wari, haa hannde huunde hinyaaka, lirnyitaaka sakko goɗɗo nyaawee, maaɗum toonyaaɓe yoɓitee. Gila Lansana Konte ƴetti laamu e hitaande 1984, kanko kadi o warii o toonyii Ginenaaɓe heewɓe, fiikala (although) buy yejjitiino, walla yejinkinike. O lancii cuuɗi e koɗanɗe teemeɗɗe Fulɓe e nder Konaakiri, o raɗike buy e leyɗeele mum’en, tawa haa jooni huunde haalaaka. E lewru Korse (June), 2006, o imminiino koninkooɓe makko, ɓe warii seppooɓe cappanɗe, hay huunde haalaaka fii ɗum ɗoo kadi

Awa hay gooto nyaawaaka taƴto

Nde 22 Siilo (january), ndee ɗoo hitaande fewndiinde, koninkooɓe Konte fellii warii hedde 230 fayɓe seppooɓe, haa jooni bonnuɓe rewnaaka e laawol, tiindinee nunɗal… Taw si ɗum ɗoo fow accirte nih, jam waaloo talloo? Hinyere (inɓestigation) eɓɓanoonde waɗeede fii koninkooɓe fellunooɓe wari seppooɓe ɓen, e lewru Korse, 2006, kam e lewru Siilo, 2007, rewna ɓe e laawol, nyaawa ɓe, maaɗum ɓe tiindoo nunɗal, haa jooni ko ko porɗi, sabu laabiyankooɓe (lawyers) ɓee wenngii tawtoreede maɓɓe e hinyere ndee. Baale fotdeeji (rights groups) no ɗaɓɓira balle cenɗe fow fii heɓtande toonyaaɓe ɓen nunɗal.

Goomu hinyooɓe ko yowitii e ngee toonyannge toɗɗanooma gila e lewru Duujal (May), ka batirdu (parliament), kono haa jooni ɓe woondinaaka sakko ɓe fuɗɗoo golle. Men jogaaki yaakaare mawnde e nguu goomu, wonde ngu yaltinanay men njeytudi moƴƴiri", Cerno Maaju Soh, Hooreejo Waalde Ginenaaɓe fii Fotdeeji Neɗɗo (OGDH), holli ɗum IRIN, lewru ɓennundu. No woodi hakkunde bonnuɓe ɓee, yimɓe welduɓe e ɓee wonɓe ka laamu, ko ɗum waɗi hino saɗti fota yo nunɗal ngal gollir no haahiri non," o ɓeyditi. Hari OGDH hino saatii yiidugol e baale fotdeeji goo, nyannde 25 Jolal (Noɓember) "fii eɓɓugol fehre lomtotoonde goo e haɓagol toonyannge ngee", o wii. "Si tawii men waawaali heɓugol ɗoo nunɗal, men yi’ay ko men waawata waɗde, menen e gollideteeɓe amen winndereyankeeɓe ɓee, fii addugol bonnuɓe ɓee ka nunɗal," o wii. Goomu hinyooɓe nguu no halfinanoo tefugol annda fii maayeele waɗɗe ka fuɗɗode hitaande ɗoo, ko non kadi fii ɗeya waɗnooɗe e lewru Korse 2006. Hooreejo Jaagorɓe Lansana Kuyaate, inniino terɗe goomu nguu, e lewru Yarkomaa (Oktober), kono gila ndeen hay fus waɗaaka. Himo lutti e wi’ugol, goomu nguu no waggiɗi taho, ko keccel. Yeewtudugol e koohooɓe laamu nguu kam, fii nduu muraadu jooni wontiino ko toŋaa. IRIN wii. Jooni non, laabiyankooɓe (lawyers) fotnooɓe jeyeede ka goomu (comission) ɓee dartinii tawtoreede maɓɓe heen, ɗum ko fii hollugol tikkere maɓɓe e ko wi’etee jalkite koninkooɓe e cokkooɓe feewde e koohooɓe nunɗal ngal. "E nder Gine, koninkooɓe ɓee e cokkooɓe ɓee fow no e dow yuɓɓo nunɗal (judicial system) nagl", Buubakar Soh, Hooreejo Kawtal Laabiyankooɓe Gine yewti IRIN.

Laabiyanke en e nyaawooɓe ndii leydi hino yawaa haa ɓurti, ko maa dartinen ngun jikku" , o wii. Laabiyanke en fow hino e nder tikkere (strike) gila e fuɗɗode lewru Yarkomaa/October, fewndo cokkooɓe (poliisiiɓe) ɓee nanngi gooto e maɓɓe soki, tawi himo yahnoo ka kaso yi’oygol walleteeɗo makko goo jaggaaɗo. Tuma kala, cemmbe kisal ɗee no kammbana men, yenna men, yana e amen", Md. Buubakar Soh yewti IRIN. "So men waawaali rewnugol ɓee ɗoo e laawol, haray pellet goomu hinyooɓe nguu waɗataa ko kelɗi hella ka addugol ɓen koninkooɓe ɓurɓe darnde, waruɓe seppooɓe, fii tiindagol nunɗal", o ɓeyditi. Mammadu Jan Jallo mo minyo mum fellanoo nyannde 22 Siilo, ka seppuru, haalani IRIN wonde: " Muraaɗi kaanay si tawii men heɓaali ko men piirani (haɓani) koo" . Minyo makko, Aamadu Wuuri Jallo, suka mo duuɓi 16 fellanooma fewndo koninkooɓe Konte ɓee udditi yiite e seppooɓe, e lewru Siilo ndee ɗoo hitaande. Ko maanditaare aranere nden woni e arude nih, gila haftaare (uprising) ndee waɗi. Reenooɓe (obserɓers) hino maapii, si tawii ko yoni gollaaka fii nootagol ko ngenndiyankooɓe ɓee hawtaninoo koo, maaɗum addugol bonnunooɓe ɓen ka nunɗal, fii seppooɓe ɓe ɓe tewinoo pas ɓe wari ɓen, si hay fus waɗaaka, hino hulaa wota leydi ndii fettu kadi.

Wonande mawniraawo Aamadu Wuuri on, Mammadu Jam Jallo, e buy e warananooɓe maaɗum daraniiɓe nunɗal e wellitaare e nder winndere ndee, ɓeen waranooɓe maayaali mehre. E fillaandu makko kanko Aamadu Wuuri, ndu o fillanii IRIN, o wii:

  • Nyannde 22 Siilo minyo am oo yaltuno seppoyde. O fellaa laabi ɗiɗi, ka wecco (beccal) makko e ka hoƴƴudu. Tawi (hari) himo etaade dogugol koninkooɓe ɓen, ko on saati ɓe felli mo.
  • Fewndo ɗoo, en wi’ataa ɓen maayno mehre, (kanko e hedde 230 waraaɓe goo). Maayde maɓɓe ndee addanii men toɗɗagol hooreejo jaagorɓe keso. Jooni, si men heɓaali kuulanɗe ɗe men haɓani, men piirani ɗen, taway (haray) men jamfike ɓe.
  • Yimɓe ɓee yiɗi ko waylaare –ɗum ko ko hitti e leydi ndii. Ginenaaɓe tampii ko ɓurti, gila ko neeɓi, haa yawtii keerol, gila Gine heɓi jeytaare. Himen hoɗi ɗoo (Hamdallaahi…) e niɓere. Ndaygu e ndiyam hino saɗi, saɗti heɓotaako.
  • Ndaygu heɓike seeɗa, gila hooreejo jaagorɗe keso o toɗɗaa, ɓuri ka wonnoo ɗon law, ado o laamaade, ndiyam kadi heɓike seeɗa e nokkuure ndee (Hamdallaahi). Aran nun, men wonayno yontere maa jonte ɗiɗi tawa hay sintere yaltaali e pompiiji ɗin. Ko maa men sabboo e poccol (saffewol) ko yonata jamɗe (leereeji) ɗuuɗɗe e woyndu wooturu, maa pompiiru wooturu, tawa ko yahugol ka ɓuri 500 meeter woɗɗude, wonaa hay fus si wonaa hebbingol loonde wootere. Jooni, himen heɓa ndiyam pompi balɗe ɗiɗi haa tati e nder yontere, nyalaande wootere no ɓisoo (ɓiloo) hakkunde mum.
  • Muraaɗi kaanay kas kadi si tawii men heɓaali ko men piirani koo, ɗum le ko kelɗingol noone nguurndam amen ɗam.

Men waɗii nyalaaɗe mawningol musidɓe amen waraaɓe ɓee, e nder ndee ɗoo nokkuure (Hamdallaahi), ɗum fow ko fii teddingol wonkiiji maɓɓe ɗin, e ɓanngingol wonde fiikala ɓe wondaa e amen hannde, men yejjitataa ɓe haa cay, sibu ɓe maayaali mehre, ɓe maayanii muraadu ndu nunɗal –ɗum ko fii haɓangol fotdeeji amen ɗii. 22 Siilo, heddoto wonde nyalaande nde yejjitetaake wonande sukaaɓe Gine ɓen fow.

Men yuɓɓinay cofte pineyankooje (cultural events) fii tokkitagol e teddino ɓeen jaambareeɓe waraaɓe taƴto

Nguu goomu hinyooɓe wonande jaambareeɓe ɓe koninkooɓe wari ɓen, ko maa ngu ɗaɓɓita ɓee fawtiiɓe ɗii wonkiiji musidɓe amen ɓee. Hiɓe haani jaggeede, nyaawee ɓe leɓtee, haa tawa kuuɗe waaɗe nih, wontaa waɗtu, bone waaɗe nii bonnetaake e nder, wonaa Gine tun, kono ko e nder leyɗe duunde Afrik ndee fow. "Ko maa renndo winndere ngoo faama wonde hino hitti sanne nde ɓe ndaarata, wonaa tun fii sukaaɓe waraaɓe ɓen, kono ko yo ɓe ndaaru kadi fewndaare sukaaɓe Gine acciraaɓe ɓaawo ɓen fof. Ko maa tun laamu ngun wallitoo sukaaɓe ɓen fii heblanagol mawuuri (future) maɓɓe ndii.

Gine udditii gite mum ɗen. Ginenaaɓe jooni no anndi holno ɓe waɗirta haa daaɗe maɓɓe ɗen nanee, maaɗum no ɓe piirirta fii heɓtugol fotdeeji maɓɓe ɗin. Honɗum woni ndun seppuru kuuɓal Siilo 22, e sabuuji (dunyooji) mayru? En yewtay ɗum e winndannde men aroore, ngam hindu yoni ko fillee haa lutta, e nder daartol men enen ɓaleeɓe, wonaa Ginenaaɓe tun. Yo Alla ɓeydan en jam e deeƴere.

Joogarafii taƴto

Himobe taƴto

  1. "Music Videos of Guinea Conakry". Archived from the original on 21 February 2007. Retrieved 12 April 2018.CS1 maint: BOT: original-url status unknown (link)
  2. "The Anglican Diocese of Ghana". Netministries.org. Archived from the original on 7 January 2009. Retrieved 23 July 2017.
  3. "CFI - Africa - Guinea Conakry". Archived from the original on 11 May 2011. Retrieved 11 February 2009.


  Wikimedia Commons: Gine – des documents multimédia.


 
Leydi e Afirik
 

Aljeri | Anngolaa | Benen | Boosuwaana/Botswana | Burkina Faso | Burunndi | Eritereya | Gabon | Gammbi | Gana | Gine | Gine-Biso/Gine-Bisaawo | Gine Ekwatoriyal | Kamerun | Kapu Werde | Kenya | Kodduwaar | Labiriya/Labiriyaa | Maali | Mozammbik | Muritani | Namibiya | Niiser | Niiseriya | Sarliyon | Senegaal | Somaaliya | Togo