Nepal, e nder leydi Nepal, ko leydi ndi alaa ko woni e mum, ndi woni ko e Asii fuɗnaange. Ko ɓuri heewde e mayre ko e nder Himalaya, kono ina jeyaa heen kadi geɗel gootel e nder ŋoral Indo-Gange. Nde ɗon keerol bee diiwal Tibet nder Siin haa woyla, bee Indiya haa woyla, fuunaange, e hirnaange, nden nde sendi bee Bangladesh bee laawol Siliguri, bee Butaan bee lesdi Indiya Sikkim. Nepal ina jogii geɗe keewɗe, ina heen laddeeji ɓuuɓɗi, koɗli laddeeji subalpine, e koɗli 8 e nder sappo ɓurɗi toowde e winndere ndee, ina heen tufnde Everest, nokku ɓurɗo toowde e Leydi. Kathmandu woni laamorde leydi ndi, kadi ko wuro ɓurngo mawnude. Nepal ko leydi keewndi leƴƴi, ɗemɗe keewɗe, diineeji keewɗi e pine keewɗe, Nepali ko ɗemngal laamu.

Nepal
landlocked country, jeetaare leydi, geographic region, leydi, socialist state, leydi ndi suudu baba suɓani hoarem, leydi ndi suudu baba suɓani horem
YemreSouth Asia Taƴto
Golle imaaɗe28 Duujal 2008 Taƴto
Laamu inndeनेपाल Taƴto
Lesdinkeejumनेपाल Taƴto
Mutiɗa innde🇳🇵 Taƴto
IPA transcriptionnɛˈpɑːl Taƴto
Ɗemngal ngal sarwiisiiji leydi fu njoni haaludeNepali Taƴto
Doondo leydiSayaun Thunga Phulka Taƴto
Taguculture of Nepal Taƴto
KunorgolMother and Motherland are Greater than Heaven Taƴto
DuungalAasiya Taƴto
LesdiNepal Taƴto
LaamordeKathmandu Taƴto
Hiiri-weeti pelleUTC+05:45, Nepal Standard Time, Asia/Kathmandu Taƴto
AnnditirɗumHimalayas, Indo-Gangetic Plain Taƴto
Jonde kwa'odineto28°0′0″N 84°0′0″E Taƴto
Kwa'odineto lettugal27°50′0″N 88°15′0″E Taƴto
Soɓɓire30°25′48″N 81°37′48″E Taƴto
Horɗoore26°22′0″N 87°16′0″E Taƴto
Gorgal28°54′0″N 80°3′0″E Taƴto
TowendiMount Everest Taƴto
HoɓadeKechana Kawal Taƴto
Laamu sarti celluɗoleydi ndi suudu baba suɓani horem Taƴto
Birrol parti politikkiPresident of Nepal Taƴto
Arɗiiɗo lesdiRam Chandra Poudel Taƴto
Office held by head of governmentPrime Minister of Nepal Taƴto
Hooreejo leydiPushpa Kamal Dahal Taƴto
Laamu battaa enGovernment of Nepal Taƴto
Laamu depitee enParliament of Nepal Taƴto
Highest judicial authoritySupreme Court of Nepal Taƴto
Central bankNepal Rastra Bank Taƴto
Public holidayRepublic Day Taƴto
CedeNepalese rupee Taƴto
Twinned administrative bodyToyota Taƴto
Shares border withCiina, Hinndi Taƴto
Driving sideleft Taƴto
Electrical plug typeEuroplug, AC power plugs and sockets: British and related types, BS 546 Taƴto
ReplacesKingdom of Nepal Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttps://nepal.gov.np Taƴto
HashtagNepal, नेपाल Taƴto
Golle gofernema.np Taƴto
Deesewalflag of Nepal Taƴto
Coat of armscoat of arms of Nepal Taƴto
Joogarafiigeography of Nepal Taƴto
Has characteristicpartly free country Taƴto
Taarikihistory of Nepal Taƴto
Open data portalOpen Data Nepal Taƴto
Ndesaeconomy of Nepal Taƴto
Annaji Aljeridemographics of Nepal Taƴto
Mobile country code429 Taƴto
Country calling code+977 Taƴto
Trunk prefixno value Taƴto
Emergency phone number100, 101, 102 Taƴto
GS1 country code524 Taƴto
Licence plate codeNEP Taƴto
Maritime identification digits459 Taƴto
Unicode character🇳🇵 Taƴto
Has listlist of cities in Nepal Taƴto
Category for honorary citizens of entityCategory:Honorary Citizens of Nepal Taƴto
Category for mapsCategory:Maps of Nepal Taƴto
Map

Innde "Nepal" ndee fuɗɗii winndeede ko e binndanɗe ummoraade e jamaanu Veda e nder duunde Inndo, jamaanu e nder Nepal ɓooyɗo nde diine Hindu sosaa, diine ɓurɗo mawnude e leydi ndii. E nder cakkital ujunere adannde ko adii jibineede Iisaa, Gautama Budda, sosɗo diine Budda, jibinaa ko to Lumbini to fuɗnaange leydi Nepal. Feccere e worgo Nepal ina njillondiri e pinal Tibet. Falnde Kathmandu nde woni hakkundeere ndee ina jokkondiri e pinal Indo-Ary en, ko ɗoon woni jooɗorde fedde Newar en rimɗunde, anndiraande Nepal Mandala. Catal Himalaya laawol Silk ɓooyngol ngol ɓuri heewde ko njulaagu falnde ndee. Diiwaan cosmopolitan oo ƴellitii ñeeñal e mahdi aadaaji ceertuɗi. E teeminannde 18ɓiire, Laamu Gorkha heɓi dental leydi Nepal. Laamu Shah sosi Laamu Nepal, caggal ɗuum waɗi nanondiral e Laamu Angalteer, e les njiimaandi mum Rana, hooreejo leydi. Leydi ndi meeɗaani koloñaal kono ndi wonnoo ko leydi buffer hakkunde Siin laamɗo e Inndo Angalteer. Demokaraasi parlemaa fuɗɗii ko e hitaande 1951 kono laamɓe Nepal ndartini ɗum laabi ɗiɗi, e hitaande 1960 e 2005. Hare hakkunde leyɗeele Nepal e kitaale 1990 e puɗal kitaale 2000 addani sosde republique sekulaire e hitaande 2008 Hindunarchy the.

Doosgal leydi Nepal, ƴettaangal e hitaande 2015, ina hollita wonde leydi ndii ko leydi parlemaa fedde nde wonaa laamuyankoore, feccii e diiwanuuji jeeɗiɗi. Nepal naati e Fedde Ngenndiije Dentuɗe e hitaande 1955, nanondiral sehilaagal siifondiri e Inndo e hitaande 1950 e Siin e hitaande 1960. Nepal ina jaɓɓoo sekretariat duumotooɗo Fedde Asii worgo ngam gollondiral e diiwaanuuji (SAARC), nde woni tergal sosngal. Nepal kadi ina jeyaa e fedde nde wonaa laamuyankoore e eɓɓaande Bay of Bengal.

Etimoloji

taƴto

Ko adii dental Nepal, falnde Kathmandu ina anndiranoo Nepal.[c] Iwdi helmere Nepal ndee laaɓtaani. Nepal feeñii e binndanɗe binndaaɗe ɓooyɗe Inndo, ɗe njahdaani e teeminannde nayaɓere ko adii jibineede Iisaa.[ko ɗum?] Taƴre timmunde waawaa tabitineede, sibu hay binndanɗe ɓurɗe ɓooyde ina mbaawi jogaade darnde nde anndaaka, nde yahrata ko e fuɗɗoode jamaanu hannde oo. Eɓɓooje janngirɗe ngam rokkude miijo laaɓtungo ina kaɗee sabu ŋakkeende natal timmungal daartol e ŋakkeende faamde ɗemɗe walla ɗemɗe Indo-Orop e Tibeto-Burman jowitiiɗe heen.[17]

E wiyde daartol Hindu en, Nepal heɓi innde mum ko e ganndo Hindu ɓooyɗo biyeteeɗo Ne, ina wiyee no feewi Ne Muni walla Nemi. E wiyde Pashupati Purāna, ko nokku mo Ne reeni, leydi ndi e nder ɓernde Himalaya ndii anndiraa Nepāl leydi ndi ko Pashupati.[20] E wiyde taali Buddhist en, Manjushri Bodhisattva ɓuuɓnii maayo mboɗeeri adanngo ngam sosde falnde Nepal, o bayyini wonde Adi-Buddha Ne ina toppitii renndo ngo hoɗirta ɗum. No Nepal yiɗiri nii, falnde ndee ina wiyee Nepāl.[21] E wiyde Gopalarājvamshāvali, iwdi laamu Gopala ɓooyndi mooftaama c.1380s, Nepal inniraa ko Nepa cowiiɗo, sosɗo ƴiiwoonde Nepali Abhiras. E nder ndee ɗoo tinndinoore, nagge yaltinoowo kosam e nokku hee, ɗo Nepa yiyti Jyotirlinga mo Pashupatināth e wiɗto, ina wiyee kadi Ne.[17]

Indologist Norwees biyeteeɗo Christian Lassen hollitii wonde Nepāla ko dental Nipa (koɗorɗe tufnde) e -ala (suffix juutɗo wonande alaya maanaa hoɗorde), ko ɗum waɗi Nepāla firti ko "hoɗorde to koyɗe tufnde". O miijii Ne Muni ko fenaande.[22] Indologist biyeteeɗo Sylvain Levi tawi miijo Lassen ngo ina waawi jogaade kono alaa ko o jogii so wonaa miijooji makko, o wiyi tan ko wonde Newara ko vulgarism Nepala sanskrit, walla Nepala ko sanskritisation leñol nokku oo;[23] miijo makko heɓi heen ballal hay so tawii noon jaabaaki naamnal etimoloji.[24][25][26][17] Ina sikkaa kadi wonde Nepa ko leñol Tibet-Burman ngol Ne (nagge) e Pa (reende), ina hollita wonde hoɗɓe e falnde ndee ko Gopalas (nagge) e Mahispalas (nagge-nagge).[17] Suniti Kumar Chatterji ina sikki Nepal ummorii ko e ɗaɗi Tibet-Birman – Ne, mo maanaa mum laaɓtaani (hono no mbaawkaaji keewɗi ngoori nii), e pala walla bal, mo maanaa mum majji fof.[27]

Tariya

taƴto


 
Katmandou


  Wikimedia Commons: Nepal – des documents multimédia.


 
Leydi e Aasiya
 

Afganistan | Armaaniya | Aserbayjan | Banngladesh | Ciina | East Timor | Japan | Jorjiya | Kammbooja | Laos | Monngoliya | Nepal | Roosiya | Sinngapuur | Tailannde | Turkiya | Wiyetnam